Grmoja potvrdio šuškanja o kojima se dugo priča: Priznao s kime je Most spreman surađivati

PROŠLO ISPOD RADARA

Neumorno Mostovci posljednjih mjeseci progovaraju o svojim planovima za nadolazeće parlamentarne izbore, ostajući pri tome odlučni pri tome kako ne pristaju na mogućnost suradnje s Domovinskim pokretom čiji ih je šef Ivan Penava i nedavno pozvao na ujedinjenje pokazujući na taj način da je otvoren za formiranje velikog desnog bloka, nalik onome kakvoga je ljevica ovih dana predstavila, piše Dnevno.hr.

Ne misle Mostovci surađivati s Pokretom ni u takozvanoj točkastoj koaliciji već su kao svoje saveznike prihvatili Hrvatske suvereniste. Pregovore još uvijek vode i sa šeficom OiP-a Karolinom Vidović Krišto.

No, premda nerijetko govore o drugima Mostovci konstantno izbjegavaju definirati tko su i što su zapravo oni sami. Iako se predstavljaju kao stranka desnog centra i iako među njima doista i sjedi nekolicina onih koji bi se mogli okarakterizirati kao konzervativni političari, svako malo netko od političkih predstavnika te stranke naslućuje da bi Most s vremenom mogao prerasti u kukavičje jaje hrvatske desnice pa ostaje za zapitati se jesu li toga svjesni i njihovi koalicijski partneri odnosno Suverenisti koji se nazivaju predstavnicima hrvatske desnice.

Ne žele pomagati DP-u, ali žele SDP-u

”Ne želimo pomagati Domovinskom pokretu da s više ruku podupre Andreja Plenkovića. Mi ga želimo poslati u oporbu. Apsolutno HDZ za nas nije opcija”, rekao je Grmoja tijekom svojeg posljednjeg gostovanja na RTL-u. I premda dakle ne žele ‘pomoći Pokretu’ da podupre HDZ Mostovci su prema opetovanom Grmojinom priznanju spremni pomoći SDP-u da dođe na vlast. ”Mi na ove izbore izlazimo sa svojim kandidatom, sa svojim programom. Otvoreni smo za sve koji žele podržati naše kandidate, naše programe, ali ono što je sigurno: Mi nećemo podržati Andreja Plenkovića i HDZ. Ako je SDP spreman podržati Mostovog kandidata za premijera i naše politike, mi smo otvoreni za to”, istaknuo je Grmoja koji je time još jednom potvrdio tezu koja se već dugo provlači političkom scenom.

Izgledno je dakle da će Most nakon parlamentarnih izbora biti spreman podržati Vladu u kojoj bi se uz SDP mogla naći i stranka Možemo!. Nije ovo prvi put da Grmoja ostavlja mogućnost suradnje sa SDP-om nakon izbora jer je o tome progovarao i u Podcastu Marka Juriča. “Što se tiče SDP-a, ja bih mogao progutati opciju”, rekao je tada Grmoja. I Grmojin stranački kolega Nino Raspudić svojedobno je zazivao formiranje vlade sa strankama lijevog političkog spektra spominjući kod takvog scenarija ideološki moratorij. Time su Mostovci dali do znanja da su za dolazak na vlast spremni pregaziti svoja ideološka uvjerenja kao i da su spremni biti instrument kojega će lijeva politička opcija koristiti za dolazak na vlast.

Nije to zapravo nimalo neuobičajeno za Most čiji je Nino Raspudić i uoči drugog kruga predsjedničkih izbora početkom 2020.godine navijao za Zorana Milanovića kojega je karakterizirao kao desničara. I u svojoj kolumni uoči parlamentarnih izbora 2016.godine tada politički neaktivan Raspudić u Večernjaku Milanovića naziva ‘tuđmanistom’ koji je kakve li ironije odmah po dolasku na Pantovčak iz Ureda predsjednika izbacio Tuđmanovu bistu.

Birače su već jednom prevarili

Kada se govori o Mostu tada treba podsjetiti da je ova politička stranka osmišljena kao skup niza uspješnih lokalnih političara. U Sabor je prvotno ušlo njih 19 vođenih predsjednikom Božom Petrovom koji je na nacionalnu političku scenu stasao gostujući kod Aleksandra Stankovića. Saborskih se kluba Petrov domogao zahvaljujući dokumentu ovjerenom kod javnog bilježnika koji je trebao biti jamstvo da njegova opcija ne namjerava surađivati ni sa HDZ-om ni sa SDP-om. Kada se na tu situaciju sagleda retrogradno lako se zaključuje da su Mostovci i onda kad su ulazili u političku arenu prevarili birače kako bi se domogli vlasti, ali i saborskih kluba.

Bila su to ona vremena u kojima se Most odbijao ideološki definirati tvrdeći da njih zanimaju samo one teme koje će doprinijeti boljitku građana. Nisu se doduše onda u Mostu ni mogli definirati po ideološkom ključu kada se u njihovim redovima uz nekolicinu konzervativaca pojavila i liječnica Ines Strenja Linić ili pak lijevo-liberalni Ante Pranjić. S Mostom je do saborskih klupa stigao i bivši HDZ-ovac Drago Prgomet, kojega je kasnije prigrlio upravo premijer Plenković gurajući ga neuspješno u utrku za zagrebačkog gradonačelnika. Takav Mostov čušpajz prihvatio je na koncu Tomislav Karamarko znajući da su Mostovci u sitnim noćnim satima posjećivali i nekadašnjeg šefa Kukuriku vlade Zorana Milanovića, s kojim su pregovore o suradnji vodili u isto vrijeme kada i sa Karamarkovim suradnicima.

Karamarko nije ni slutio što mu spremaju

Nije Karamarko tada vjerojatno ni slutio da će mu prihvaćanje Mosta i njihova premijerskog kandidata Tihomira Oreškovića trajno zacementirati političku karijeru iz koje je ispraćen baš uz Mostov blagoslov uslijed afere Konzultantica, zbog čega se kasnije obračunavao upravo sa strankom Bože Petrova čije je političke predstavnike nazivao momcima u tajicama. ”Most, momci u tajicama iz Sherwoodske šume, toliko željni aureole zaštitnika hrvatskog roda, trebali su otimati bogatima i davati siromašnima. Ali netko ih je brifirao (reče Božo Hood) i postavio na drugi, superhikovski kolosjek te učiniše popriličnu štetu svom omiljenom hrvatskom narodu. To ih nije previše deprimiralo. Eno ih u parlamentu, intelektualno-duhovnjački oplemenjeni, neumorno mesijanski jurcaju”, pisao je svojedobno Karamarko o ekipi iz Mosta na koju se posebno obrušio kada se saznalo da je Hrvatska izgubila sport protiv MOL-a na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu.

“Treba spomenuti slučaj INA-MOL i sjetiti se kako sam predlagao da se, u dogovoru s mađarskom stranom, povučemo iz arbitražnog postupka i izbjegnemo mogućnost poraza, a time i gubitka nekoliko milijardi kuna. MOST je, naravno, bio protiv jer, kako rekoše, “brifirani” su da dobro stojimo u postupku. Mene su optužili da izdajnički branim mađarske interese. Arbitražu smo izgubili. Dakle, htio sam zaštititi hrvatske interese. Čije interese je branio MOST? Je li itko ikada tražio njihovu odgovornost? Možda mediji? Ni spomena šteti koju je MOST učinio Hrvatskoj. A milijarde kuna su bile u pitanju. Naše, hrvatske milijarde. Gdje su tih dana bili reporteri i snimatelji, naslovnice koje vrište o nevjerojatnoj šteti koju je MOST prouzročio svima nama? Ali treba definirati meritum i nositelja problema! A to sam ja, moja ideološka struktura i politike za koje sam se zauzimao i pokušavao ih realizirati. Jačanje domaće proizvodnje (posebice hrane – što bi oživjelo opustošeno hrvatsko selo), ograničavanje moći uvozničkog lobija, jačanje malog i srednjeg poduzetništva (radi stvaranja snažnog srednjeg sloja stanovništva), osmišljavanje provedive populacijske politike, lustracija i procesuiranje komunističkih zločina”, podsjetio je Karamarko nakon kojega su Mostovci suradnju nastavili s aktualnim premijerom Andrejom Plenkovićem i njegovim HDZ-om.

Plenković međutim Mostovce nije dugo trpio, izbacio ih je naprasno iz svoje Vlade i raskinuo suradnju s njima prozivajući ih nerijetko da su produžena ruka predsjednika Milanovića. Nije doduše ni Plenković mogao naslutiti da i nakon raskinute suradnje s Mostom pojedinci iz njegove druge Vlade šuruju s Mostom zbog čega je sa čela ministarstva gospodarstva nedavno ispratio Davora Filipovića čiji je specijalni savjetnik blisko surađivao s Grmojom. Ta je bliska suradnja odnosno komunikacija između Jurice Lovrinčevića i Mostova udarnika slikovito nazvana aferom Mreža, koja je nepravedno i brzo pala u zaborav. Zaboraviti zato desno biračko tijelo ne treba ove Grmojine najave o mogućnosti suradnje sa SDP-om, jer izgleda da je Mostovoj družini kao saveznik prihvatljiviji Peđa Grbin nego li vukovarski branitelj Ćipe.