Dobra je vijest i da rast kamata na oročene depozite neće pratiti rast kamata na kredite građanima i gospodarstvu

U svom petom paketu antiinflacijskih mjera Vlada je uspjela »upakirati« i obećanje trgovaca da će sniziti cijene određenih proizvoda, posebno hrane, ali i najavu banaka da će one koje to nisu učinile početi podizati kamate na depozite, dok će one koje su već povećale te kamate nastaviti s time.

Uz to će se banke suzdržati od povećanja kamata na kredite građanima i poduzetnicima do druge polovine sljedeće godine. Iako je dio banaka već počeo dizati kamate na štednju, a trgovci stalno mame građane oglašavanjem akcijskih cijena, obećanjem njihovih predstavnika da će sniziti cijene jer žele pridonijeti Vladinim naporima u suzbijanju inflacije, svakako doprinosi dojmu da je Vladin jesenski antiinflacijski paket mjera puno jači od najavljenih pola milijarde eura.

Društveni dogovor

U Vladinom su paketu najznačajnije stavke zadržavanje postojećih cijena električne energije i jednokratni dodaci pojedinim skupinama u društvu poput umirovljenika, nezaposlenih ili korisnika dječjeg doplatka, a po svemu sudeći Vlada će još jednom posegnuti i za ograničavanje cijena najvažnijih prehrambenih proizvoda i popis će se proširiti na sadašnjih osam . No u Banskim dvorima su, svjesni kako to nije dovoljno za borbu s inflacijom, procijenili da će mjere izgledati puno bolje ako uz njih Vlada postigne dogovor s trgovcima i bankama, te ako ih prati najava snižavanja cijena i povećanja kamata na štednju za one koji imaju nešto novca na bankama.

Tako su jučer premijer Andrej Plenković i njegovi »gospodarski« ministri održali sastanke s trgovcima i bankarima, da bi nakon toga na sastanak sa socijalnim partnerima, sindikatima, umirovljeničkim i poslodavačkim udrugama, došao is paketom državnih mjera ali i obećanjima trgovaca i bankara. Svi su redom, kako su jučer završili sastanci u Banskim dvorima, pozdravljali Vladine mjere ili su obećavali da su spremni i svojim potezima doprinijeti Vladinim naporima.

Čelni ljudi većine trgovačkih lanaca za izjave nisu bili spremni, pred novinare je stao Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova Grupe u čijem sastavu posluje Konzum, ali i neke od najvećih kompanija prehrambene industrije u Hrvatskoj i najavio je da će već od petka Konzum krenuti s pojeftinjenjima.

– Mi ćemo već od petka krenuti s određenim akcijama na 360 proizvoda plus tisuću na koje ćemo ići s manjim cijenama. Cilj je i nama kao tvrtka koja je velika i koja ovisi o makroekonomskim zbivanjima da inflacija u Hrvatskoj bude manja, jer je to bolje za naše kupce i naše zaposlenike, tako da imamo jednak interes kao i Vlada, pojasnio je Peruško. Nije precizirao koliko će cijene padati i za koje proizvode, ali za pretpostaviti je da je riječ o proizvodima za koje se cijene objavljuju i na Vladinoj stranici Kretanje cijena.

Dugoročni ugovori

– Ono što smo mi kao Fortenova i Konzum s našim proizvodnim kompanijama dali obećanje je da ćemo odraditi sve što je moguće, što je u našem interesu, da pomognemo u smanjenju inflacije u Hrvatskoj, dodao je Peruško. Činjenica da Konzum posluje u grupaciji koja ima i tvrtke iz prehrambeno-prerađivačke industrije, zasigurno ta kompanija daje veći prostor za najavu spuštanja cijena.

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber kazala je pak da su trgovci iz njihove udruge spremni sudjelovati koliko će im to troškove omogućiti u Vladinoj inicijativi, a na pitanje zašto su uopće podizali cijene ako sada ima prostora za njihovo snižavanje Weber je odgovorio da se u međuvremenu dogodilo pad cijena energenata i žitarica. Odgovarajući na primjedbu da je taj pad započeo još lani, Weber je rekao da poduzetnici imaju dugoročne ugovore i da sada mogu ugraditi na sniženje ulaznih troškova u konačne cijene za dio proizvoda.

Na isto pitanje ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odgovara time da je objašnjenje bilo da su porasle cijene dobavljača i da se to pretočilo u cijene potrošača.

– No uvidom u dobit u prošloj godini sasvim sigurno imaju mogućnosti da za veliki asortiman hrvatskih proizvoda snize cijene i to je bio današnji dogovor predstavnika trgovine i Vlade, pojasnio je Piletić koji otkriva da su predstavnici trgovine izrazili jasnu spremnost da doprinesu smanjenju inflacije u Hrvatskoj, i da manje cijene.

Dogovor s trgovcima trebao bi se, najavljuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, utanačiti na današnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća prije sjednice Vlade.

Relaksirana zima

Sever ističe da sindikati Vladi daju potporu »da pritisnu i trgovce i prerađivače, opskrbljivače i sve druge da spuste svoje cijene jer će jedino omogućiti građanima relaksiranu jesen i zimu«.

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko pak za ovu jesen i zimu najavljuje i rast kamata na depozite, te kaže da banke i tako žele biti dio rješenja i da razumiju Vladine napore za poboljšanje kvalitete života građana. Kaže da je Vladino izdanje narodnih obveznica te najava izdanja narodnih trezoraca, poticaj bankama da krenu s dizanjem kamatnih stopa na štedne depozite, i to uskoro. Banke, koje su već podigle kamate na štednju činit će to i dalje, ali nešto sporije, dok će one koje to nisu napravile sada malo brže podizati stope.

– Kamatne stope na oročene depozite i kredite kretale su se otprilike u korelaciji, rasle su jednakim intenzitetom. Kamate na kredite u hrvatskim bankama među najnižima su u EU-u, pa banke kroz sve te mjere imaju snažan utjecaj da se olakša život hrvatskih građana, tvrdi Perko. Na pitanje hoće li podizanje kamata na depozite za posljedicu imati podizanje kamata na kredite građanima i poduzećima, Perko je odgovorio da se kamatne stope na kredite poduzetnicima, ali i građani neće dizati barem do druge polovice sljedeće godine.

Na to da bi bilo loše da rezultat podizanja kamata na depozite bude rast kamata na kreditnim poduzećima, upozorila je i Irena Weber ističući da su hrvatska poduzeća dugo imala lošije uvjete kreditiranja, a da nakon ulaska u eurozonu, konačno imaju nižu kamatu od primjerice onih u Njemačka, što je donedavno bilo nezamislivo.

Dodatak i umirovljenicima koji rade

Umirovljenici će kao i dosad dobiti jednokratnu naknadu ovisno o visini mirovine, a Jasna Petrović predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske otkrila je i jednu novinu, u Vladinom paketu, odnosno, kako je kazala, ispravljanje nepravde prema umirovljenicima koji su imali tako niske mirovine da su uz to i radili, pa su onda ostali bez dodatka.

– Svi oni koji imaju toliko nisku mirovinu da su otišli raditi i ukupni im prihodi iznose manje od 700 eura dobit će jednokratnu naknadu. To smo uspjeli, otkrila je Petrović. Tako će umirovljenici s primanjima do 300 eura dobiti 160 eura dodatka, oni s mirovinom od 300 do 435 eura dobiti će dodatak od 120 eura. Za mirovine od 435 do 570 eura predviđen je dodatak do 80 eura, a za mirovine od 570 do 700 eura ide dodatak od 60 eura.