Hoće li hrvatski vojnici i policajci biti dio misije u možda i najopasnijem dijelu svijeta?

Američki predsjednik Donald Trump predstavio je svoj plan u 20 točaka za okončanje sukoba u Gazi, opisujući ga kao dokument koji bi mogao donijeti “vječni mir na Bliskom istoku”. Na sastanku s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom naglasio je da se radi o diplomatskom iskoraku koji može promijeniti američki pristup budućnosti Gaze.

Analitičari ističu da plan ima brojne prepreke i izazove, ali se unatoč tome smatra ozbiljnim signalom promjene. Trump snažnije nego ikada pokušava nagovoriti Netanyahua na dogovor, no uspjeh će ovisiti o ključnom pitanju koje godinama blokira pregovore: hoće li i izraelski premijer i Hamas procijeniti da im je završetak sukoba korisniji od njegovog nastavka.

Netanyahu je, stojeći uz Trumpa, izjavio da Izrael prihvaća načela prijedloga, iako su pojedini čelnici krajnje desnice u njegovoj koaliciji već odbacili neke od točaka. Kritičari ističu da premijer ranije ruši dogovore kad bi to ugrozilo njegov politički položaj.

Još je sve u zraku

Podsjećamo, plan navodi opće principe, ali ne sadrži detaljne mehanizme za povlačenje izraelskih snaga, oslobađanje talaca i upravljanje Gazom nakon sukoba. Upravo ti elementi mogli bi zakočiti cijeli proces i zahtijevaju dodatnu diplomatsku pažnju. Plan predviđa prekid neprijateljstava, djelomično povlačenje izraelske vojske, oslobađanje talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike te formiranje lokalne tehničke uprave u Gazi pod nadzorom “Odbora za mir” kojim bi predsjedao Trump, uz sudjelovanje bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira.

Također, plan predviđa dolazak međunarodnih stabilizacijskih snaga koje bi preuzele sigurnosne zadaće i razoružale palestinske frakcije. U ovoj fazi, detalji o broju i sastavu snaga još nisu objavljeni. Geopolitički analitičar Denis Avdagić za naš je portal ranije rekao da smatra plan provodivim, ali ističe njegove izazove. “Po meni je ovo ostvarivo i nakon ovako dugog sukoba, u kojem stanovništvo Gaze doista živi u jako teškim uvjetima”, rekao je Avdagić, naglašavajući da obnova Gaze i mogućnost povratka stanovnika čine ključni dio dokumenta.

Avdagić ističe da plan uključuje i kraj Hamasa, što predstavlja najveći izazov. “Po ovom planu se ide do kraja. Bilo koji oblik vojnog djelovanja samog IDF-a u Gazi bez pristanka Hamasa nije održiv”, dodaje.

Analitičar upozorava da sama vojska, bez političkog i diplomatskog plana, neće moći riješiti sukob. “Način na koji su Izraelci pokušali skinuti Hamas nije polučio rezultat. Potrebna je kombinacija vojne sile i diplomacije”, objašnjava. Trumpov plan predviđa šokantan početak koji potom vodi ka razumljivijim i izvedivim rješenjima. Diplomatski dio uključuje međunarodne predstavnike poput Tonyja Blaira, a iskustva iz primjera poput Daytonskog sporazuma pokazuju kako primirje može biti postignuto, ali trajna stabilizacija zahtijeva stalni angažman.

Hrvati imaju iskustvo

S obzirom na plan, u Hrvatskoj se još nije otvorila rasprava o slanju vojske ili policije u Gazu, ali pitanje eventualnog hrvatskog angažmana u mirovnoj misiji moglo bi uskoro ući u javni prostor. Stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila komentira: “To nije obveza NATO-a niti bilo koje međunarodne asocijacije u kojoj smo. To mogu biti dobrovoljni ugovori i dobrovoljan pristanak svakog vojnika i policije. Znamo da su dobro plaćeni poslovi i mnogi su spremni otići tamo.”

Cvrtila pojašnjava da bi se radilo o promatračkoj i zaštitnoj misiji, a ne o ratnim operacijama. “Ne u rat, nego promatrači dobro plaćeni. Imali smo to i u Ukrajini. Ali da bi išli u rat ili nešto u tom smjeru, sigurno ne. U kontekstu održavanja mira, to ne isključujem”, dodaje. On podsjeća da su kontingenti u Afganistanu odlazili na dobrovoljnoj osnovi, a neki su kasnije ostali raditi kao plaćenici, ali ne za ratovanje, već za očuvanje objekata i zaštitu štićenih osoba.

Politički će se u Hrvatskoj pojaviti prijepori o takvom angažmanu. “Samo treba jasno objasniti ljudima šaljemo li nekoga na teritorij jer ima obveza ili takvih obveza nema. Mi obveza nemamo jer tamo nije ugrožen interes NATO-a niti Europe. Ako bi to bilo dobrovoljno, ljudi moraju biti svjesni situacije”, kaže Cvrtila.

On također ističe primjere iz Ukrajine i Kosova, gdje su hrvatski kontingenti djelovali na dobrovoljnoj bazi, iz vojske, policije ili drugih službi. Takve misije osiguravaju profesionalnu prisutnost bez izlaganja vojnika borbenim rizicima.

Na koncu, eventualni hrvatski angažman u Gazi mogao bi biti dio međunarodnog djelovanja, ali u potpunosti dobrovoljan i s jasno definiranim zadaćama, navodno prvenstveno u promatranju, zaštiti i održavanju mira. Podsjećamo, Hrvatska vojska sudjelovala je u mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda na Golanskoj visoravni, poznatoj kao UNDOF, od 2008. do ožujka 2013. godine, kada je hrvatski kontingent od 97 vojnika povučen nakon saznanja o prodaji naoružanja sirijskim pobunjenicima. Također, više godina brojni su hrvatski vojnici služili u Afganistanu…