Hrvat iz Njemačke: Odričem se državljanstva, ne dam im centa

Brojni su mediji ovih dana izvještavali o našim radnicima koji su ostvarili inozemni dohodak na koji bi trebali platiti porez, a o tome u svom videu govori i Damir Lenart koji kaže da to ne misli napraviti

Damir Lenart koji već pet godina živi u Baden Badenu na YouTubeu redovito objavljuje videa o životu u Njemačkoj, a sada je objavio  video "Odričem se Hrvatskog državljanstva ako svoju ruku gurnu u moj džep" u kojem je reagirao na plaćanje poreza u Hrvatskoj, nakon što je otišao živjeti van. Odnosno radi se o problemu plaćanja poreza za hrvatske rezidente koji rade vani.

Brojni su mediji ovih dana izvještavali o našim radnicima koji su ostvarili inozemni dohodak na koji bi trebali platiti porez, a HRT navodi da ga godišnje prijavi oko 120.000 ljudi, no da je oko 200.000 koji to ne naprave. Među njima su i brojne njegovateljice koje u Austriji zarade do 11.000 eura, što je neoporezivi dio austrijskog osobnog dohotka. 

- Njima se kompletna zarada pretvori u hrvatske kune, i naprave porez po hrvatskom zakonu, objašnjava za HRT Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata. Sličan je problem za brojne radnike koji su iselili i odjavili prebivalište, ali nisu promijenili porezni status. 

Upravo je o tome u svom videu govorio i Lenart. 

- Sve što se u tom smjeru radi može me samo natjerati - pričat ću u svoje ime - da više ne želim u Hrvatskoj raditi i živjeti. Možda tek jednoga dana kad budem u penziji. Pod ovakvim uvjetima očekujem da za još godinu i nešto sitno steknem pravo i uzmem njemačko državljanstvo, skroz-naskroz se odjavim u Hrvatskoj i onda im tamo samo mahnem - rekao je i dodao da ne želi platiti ni cent Poreznoj.

Ispričao je kako je radio u Sloveniji 12 godina kao vozač kamiona i tamo predao poreznu prijavu svake godine, ali da nije zadovoljio uvjete da bud rezident jer je stalno bio u drugim državama. 

- U tamošnjoj poreznoj upravi mi je rečeno da nisam rezident Republike Slovenije, da ne boravim ondje 182 dana, odnosno više od pola godine - rekao je i osvrnuo se na situaciju s hrvatskim rezidentima.

- Kada su ustanovili da u Hrvatskoj više nema 4 milijuna stanovnika te da ih je u svijetu preko četiri milijuna - pogotovo smo im zanimljivi mi koji smo u Njemačkoj - shvatili su da bi se tu nešto moglo napraviti kada bi se malo zaplašilo ljude, da nam se dâ prilika da sami prijavimo koliko zarađujemo. Dakle, da dam taj podatak čime bih pristao da uđem u njihov (hrvatski) porezni sustav i da bi onda rekli da je moj nekakav interes u Hrvatskoj - rekao je i pojasnio zašto misli da to ne mora učiniti.

- Ovdje u Njemačkoj živim 340 dana u godini. Jedanaest mjeseci godišnje provedem u Njemačkoj, a mjesec dana godišnjeg odmora u Hrvatskoj, nekad samo pola od toga. Dakle, dvanaest mjeseci u godini nikakav moj interes nije okrenut prema Hrvatskoj - rekao je.

- Prvo smo otišli iz Hrvatske zbog politike koja je tamo, a sada još žele živjeti na našoj grbači. Ako se to i dalje bude guralo, jednostavno ću, kada dođe vrijeme, reći u Njemačkoj da mi daju državljanstvo, putovnicu i dokumente, jer ovdje živim i od sada sam Nijemac. I to je to. Ono što imam u Hrvatskoj, neki komad zemlje, prodat ću ili nešto sagraditi, ali ću i to prijaviti ovdje u Njemačkoj - rekao je.

- Porezna uprava radi razmjenu podataka u smislu dohodaka svih svojih rezidenata koji imaju OIB-e sa svim zemljama Europske unije, s Amerikom i još nekim zemljama tako da mogu pribaviti sve uplate na IBAN-e po svim bankama u puno država u svijetu, kazala je za HTV Anamarija Wagner, savjetnica za porez na dohodak. No u Sindikatu misle da je loših primjera mnogi da se porezna često kod žalbi migranata oslanja na institut središnjeg životnog interesa.

- Porezna uprava odlučuje jesi li porezni rezident ili nisi. Ako jesi, imao si obvezu svih godina od kad si otišao, na ukupni svjetski dohodak, bez obzira na to koliku si svotu platio u inozemstvu - prijaviti taj dohodak i da naša porezna uprava će utvrdi rješenjem moraš li platiti dodatni porez na dohodak ili ne, dodaje Wagner.

- Događa se da porezna uprava uopće ne uzima u obzir druge pravne mogućnosti, već odmah prakticira institut središnjeg životnog interesa, mada po međunarodnim ugovorima su porezni obveznici drugih zemalja, ističe odvjetnik Željko Kaselj.