U povodu 30. obljetnice vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja, Hrvatska pošta 1. kolovoza 2025. godine pušta u optjecaj novu prigodnu poštansku marku s motivom Kninske tvrđave na kojoj vijori hrvatska zastava – snažan simbol hrvatske pobjede i slobode.

Marka, čiji je autor Duje Šegvić, dizajner iz Splita, ima nominalnu vrijednost od 0,72 eura, a izdana je u nakladi od 50.000 primjeraka. Izdanje dolazi u hrvatskom arku s 25 maraka i pet privjesaka raspoređenih u 30 polja. Uz marku je tiskana i prigodna omotnica prvog dana (FDC), a sve je dostupno u poštanskim uredima i putem mrežne stranice www.epostshop.hr.

Foto: Hrvatska pošta

Vojno-redarstvena operacija Bljesak

Operacija Bljesak započela je u ranim jutarnjim satima 1. svibnja 1995. godine, kada su hrvatske vojne i redarstvene snage krenule u oslobađanje dotad okupiranog područja zapadne Slavonije. Operacija je uslijedila nakon niza incidenata, uključujući terorističke napade na vozila i otmice Hrvata, koji su kulminirali krajem travnja 1995.

Napad je pokrenut iz smjera Novske i Nove Gradiške, a ciljevi su bili otvaranje autoceste Zagreb–Lipovac, izbijanje na rijeku Savu i ulazak u strateški važan grad Okučane. U operaciji su sudjelovale elitne postrojbe Hrvatske vojske: 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, dijelovi 1., 2. i 3. gardijske brigade, 1. hrvatski gardijski zdrug, Specijalna policija MUP-a i pričuvne domobranske postrojbe.

Foto: Hrvatska pošta

Za samo 32 sata oslobođeno je 500 četvornih kilometara okupiranog teritorija, a autocesta i željeznička pruga prema istoku ponovno su stavljene pod hrvatski nadzor.

Vojno-redarstvena operacija Oluja

Najveća oslobodilačka operacija Domovinskog rata, Oluja, započela je u zoru 4. kolovoza 1995., kada su hrvatske snage istodobno napale iz više od 30 smjerova duž gotovo 700 kilometara bojišnice. Nakon zračne i topničke pripreme, udarne postrojbe krenule su u koordinirani napad prema okupiranim područjima.

Glavne snage činile su gardijske brigade, Specijalna policija MUP-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, domobranske i pričuvne postrojbe. Najintenzivniji smjerovi napada išli su s Dinare i Velebita prema Kninu, a važne operacije izvedene su i na pravcima Banije, Korduna i Like. Posebno se ističe zauzimanje Knina, strateškog i simboličnog središta neprijateljske pobune, koje su 5. kolovoza izvršile 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka, silovito su u smjeru Knina prodirale specijalne postrojbe MUP-a.

Foto: Hrvatska pošta

U samo 84 sata, operacija Oluja oslobodila je više od 10.000 četvornih kilometara hrvatskog teritorija, čime je ostvaren ključni vojni, politički i strateški cilj Domovinskog rata. Operacija je ostala upisana kao briljantno izveden primjer moderne ratne doktrine, prepoznat od strane međunarodnih vojnih stručnjaka i akademija.