Hrvatski predsjednik Milanović kritizira odlaganje ulaska Bugarske u Šengen

Milanović ističe političku motivaciju i konkurenciju kao razloge za odbijanje

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nedavno je izrazio svoje nezadovoljstvo zbog odgode prijema Bugarske u Šengenski prostor tijekom zajedničke konferencije za medije s bugarskim kolegom u Sofiji. Prema izvještaju N1, Milanović je tvrdio da je Bugarska suočena s odbijanjem zbog političkih i financijskih interesa, a ne zbog nedostatka europskih vrijednosti.

Europsko vijeće je početkom prošle godine odobrilo ulazak Hrvatske u Šengenski prostor, no isti sastanak je vidio blokadu Austrije za bugarsko i rumunjsko pristupanje, dok je Nizozemska samo bugarskom pristupu prigovorila. Austrija je argumentirala svoje odbijanje nekontroliranim priljevom ilegalnih imigranata kroz te zemlje, dok je Nizozemska spomenula korupciju i kršenje ljudskih prava u Bugarskoj.

Milanović je naglasio potrebu za otvorenim raspravama o ovoj temi, kao i drugim pitanjima koja se unutar Europske unije, prema njegovom mišljenju, često raspravljaju zatvoreno, prikriveno i ponekad cinično. On je istaknuo da se konkretni financijski interesi pokušavaju prodati pod krinkom europskih vrijednosti, principa i dubokih filozofija, dok se zapravo radi o političkim pregovorima i ničem više.

Prema Milanoviću, kriteriji za ulazak u Šengenski prostor nisu transparentni te su "čisto politički". On je istaknuo da Austrija ima "svoje probleme" s kojima se može razgovarati, ali je također naveo da postoje države koje jednostavno vide Bugarsku kao konkurenciju, pri čemu nije izrijekom imenovao Nizozemsku. Dodao je da bi ulazak Bugarske i Rumunjske u Šengenski prostor donio veću povezanost Srednje Europe putem morske rute preko Soluna.

Milanović je zaključio da su priče o vladavini prava samo retorika te da je pravi motiv za odgodu ulaska Bugarske u Šengen financijski interes.

Bugarski predsjednik zahvaljuje Milanoviću na podršci i izražava zabrinutost zbog rata u Ukrajini

Bugarski predsjednik Rumen Radev iskazao je zahvalnost hrvatskom predsjedniku Milanoviću na podršci i "jasnom stavu" glede članstva Bugarske u Šengenskom prostoru. Radev je istaknuo da Bugarska još nije primljena u Šengen zbog unutarnjopolitičkih razloga koji su zamotani u "priču o vladavini prava".

Tijekom njihovog susreta, hrvatski i bugarski predsjednik dotakli su se i sukoba u Ukrajini. Radev je izrazio svoju osudu ruske invazije na Ukrajinu te naglasio da se time "gazi međunarodno pravo". Istaknuo je svoju podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, ali je istovremeno naglasio potrebu za "što prije" pronalaženjem diplomatskog rješenja sukoba. Radev je istaknuo da države članice Europske unije imaju različitu povijest te da Bugarska ne može zaboraviti da su vojnici Ruskog Carstva, među kojima su bili Rusi i Ukrajinci, ginuli za oslobođenje Bugarske, što te narode čini "podjednako bliskima". Izrazio je zabrinutost zbog širenja konflikta, naglašavajući da rat ima negativan utjecaj na ekonomiju Bugarske.

Radev, kao i Bugarska socijalistička partija koja ga je podržala na izborima, protive se slanju oružja Ukrajini. Milanović je izrazio sličan stav, naglasivši da je i on više puta okrivio Rusiju za rat.

Milanović o jedinstvu Europske unije i prijateljskim odnosima s Bugarskom

Predsjednik Milanović izjavio je "Sad je više dosta!" i izrazio svoje nezadovoljstvo optužbama da je ruski čovjek ili da podržava rat do istrebljenja, kad god izrazi minimalnu skepsu prema nekoj dogmi. Naglasio je da jedinstvo Europske unije u vanjskopolitičkim pitanjima nije neprikosnovena dogma te da ne postoji pravo da bilo tko govori u ime EU-a osim oko temeljnih načela. Istaknuo je da je Europska unija zajednica nacija te da nije njegova zadaća čuvati i graditi jedinstvo EU-a, već da je to rezervirano za one koji imaju dugoročne karijerne planove.

Predsjednici Milanović i Radev složili su se da su odnosi između Hrvatske i Bugarske prijateljski i bez otvorenih pitanja. Radev je pohvalio napore Hrvatske vojske u modernizaciji, ističući potrebu za proširenjem obrambene, energetske, gospodarske i kulturne suradnje između dviju zemalja. Posebno je naglasio važnost unapređenja zračne povezanosti između Hrvatske i Bugarske te istaknuo da je europska integracija zemalja zapadnog Balkana ključna za stabilnost i prosperitet regije.

Milanović je ponovio svoje mišljenje da su Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina već trebale biti članice Europske unije. Spor između Sjeverne Makedonije i Bugarske predstavlja prepreku na europskom putu, a Radev je istaknuo potrebu da bugarska nacionalna manjina uđe u ustav kako bi se ispunili kopenhaški kriteriji u području ljudskih prava. Milanović je podržao taj zahtjev, smatrajući ga "opravdanim".

Predsjednik Bugarske, pedesetdevetogodišnji bivši general, obnaša tu dužnost od 2017. godine i trenutno je na drugom mandatu. Oba puta je pobijedio na izborima kao neovisni kandidat uz podršku Bugarske socijalističke stranke, koja je trenutno najveća oporbena stranka u zemlji. Slično Hrvatskoj, i Bugarska ima parlamentarni sustav vlasti.

Nakon susreta s predsjednikom Radevom, predsjednik Milanović je održao radni ručak s tehničkim premijerom Bugarske, Galabom Donevom. Tijekom svog posjeta Bugarskoj, Milanović će također biti primljen kod predsjednika bugarske Nacionalne skupštine (Narodno sobranje), Rosen Željazkova. Ovaj jednodnevni službeni posjet Bugarskoj završava time.