Hrvatski sabor usvojio novi Zakon o mirovinskom osiguranju: cilj – stupa na snagu za tri dana

Hrvatski sabor usvojio novi Zakon o mirovinskom osiguranju: cilj – prosječna mirovina od 800 eura do kraja mandata

U petak je Hrvatski sabor izglasao novi Zakon o mirovinskom osiguranju, kojim se planira povećanje prosječne mirovine sa sadašnjih 645 na najmanje 800 eura do kraja aktualnog mandata. Zakon je podržalo 82 zastupnika, dok je 34 bilo suzdržano. Donosi niz ključnih novosti, među kojima su nova formula za usklađivanje mirovina, trajni godišnji dodatak, ukidanje penalizacije za rad nakon 70. godine i druga poboljšanja.

Novosti u sustavu mirovina

1. Nova formula za usklađivanje mirovina
Usklađivanje će se provoditi prema omjeru 85:15 u korist povoljnijeg indeksa između rasta plaća i inflacije, čime bi se mirovine trebale brže usklađivati s troškovima života.

2. Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka – tzv. 13. mirovine
Dodatak će se određivati prema broju godina staža, a konkretan iznos koji će se isplaćivati jednom godišnje utvrdit će Vlada u listopadu.

3. Povećanje staža za majke
Za svako rođeno ili posvojeno dijete majkama će se priznati 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest.

4. Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje
Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za korisnike koji su navršili 70 godina života, što će rezultirati prosječnim povećanjem mirovina za oko 60 eura.

5. Poticaji za rad u mirovini
Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme i primati 50% mirovine, dok će obrtnicima biti omogućena isplata 50% mirovine nakon 65. godine bez prekida rada.

6. Veća fleksibilnost za korisnike invalidskih mirovina
Omogućava im se rad do 3,5 sata dnevno, kao što to već vrijedi za hrvatske branitelje.

7. Posebna prava za posebne skupine
Roditeljima njegovateljima, udomiteljima i osobama koje pružaju skrb hrvatskim ratnim invalidima omogućuje se ostvarivanje pola mirovine sa 65 godina, uz zadržavanje statusa.

8. Dodatna vrednovanja za udomitelje
Tradicionalni i srodnički udomitelji s više od deset godina iskustva dobit će 12 mjeseci dodatnog mirovinskog staža.

Redefinirana bonifikacija i povećanje najnižih mirovina

Bonifikacija za kasnije umirovljenje sada se odnosi isključivo na dob, ne više na radni staž, čime se želi potaknuti duži ostanak u svijetu rada. Najniže mirovine porast će u prosjeku za 3%, dok će invalidske mirovine biti veće za prosječno 75 eura.

Političke reakcije

Saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac kritizirala je zakon, ustvrdivši da je Vlada, iako je nominalno povećavala mirovine, realno urušila standard umirovljenika, osobito u godinama visoke inflacije. Kritizirala je i odbacivanje SDP-ova amandmana prema kojem bi se prilikom usklađivanja mirovina uzimao 100% povoljnijeg indeksa.

S druge strane, HDZ-ova Majda Burić pohvalila je zakon i amandmane, naglasivši kako oni postavljaju temelje da prosječna mirovina dosegne 800 eura do 2028. godine, što je i cilj Vladinog programa. Pozitivno se očitovala i o dodatnim pravima za udomitelje.

Potporu vladinom amandmanu dala je i Anka Mrak Taritaš, istaknuvši da on djelomično uključuje prijedloge Mostova zastupnika Ante Kujundžića.

Odbijeni prijedlozi oporbe

Sabor nije prihvatio SDP-ov zaključak o promjeni modela usklađivanja mirovina, kao ni prijedlog Kluba nezavisnih zastupnika da se u mirovinski staž uračunava i vrijeme provedeno na studiju.

Stupanje na snagu

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju stupa na snagu 1. srpnja 2025.