Ima li Hrvatska ‘lebdeće oružje’: U Domovinskom ratu smo ovime šokirali Srbe, a sada kaskamo
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u vojarni Topčider pregledao sustav naoružanja i vojne opreme Vojske Srbije te najavio da će do kraja godine nabaviti veliku količinu dronova-kamikaza koji će, tvrdi, biti domaće proizvodnje. Smatra da će to Srbiji donijeti veliku prednost u odnosu na okolinu. Rekao je još i da unutar oklopnih jedinica planiraju imati i nove jedinice koje će upravljati dronovima, no sve to zahtjeva novu obuku vojnika.
Vučić je, izgleda, na primjeru bojišta diljem svijeta, uočio kako se kreću trendovi modernog ratovanja. Primjerice, Rusija u ratu s Ukrajinom koristi rojeve dronova-kamikaza koji zadaju velike glavobolje protuzračnoj obrani te siju strah kod lokalnog stanovništva. Takve su bespilotne letjelice iznimno efikasne kod gađanja infrastrukture ili gradova bez potrebe za trošenjem zalihe projektila.
Riječ je o bespilotnim letjelicama, uglavnom za jednokratnu upotrebu, osim u slučaju turskog Bayraktara koji se vraća iz bombardiranja i izviđanja. Bespilotna letjelica-kamikaza, koja je uglavnom koristi u Ukrajini, borbeni je dron iranskog tipa Shahed-136, iako Rusija i Iran poriču kupnju i prodaju takve letjelice. Dugi su oko 3,5 metra, mogu nositi oko 50 kilograma eksploziva i dosta su glasni. Njegova brzina je skoro 200 km/h, a domet mu je do 2000 km.
Rat ‘Lebdećim oružjem’ u Ukrajini kao model za buduće sukobe
Bespilotne letjelice kamikaze se još nazivaju i “lebdeće oružje”. Za razliku od Shaheda, drugi sustavi poput Switchbladea lebde iznad područja djelovanja, prije nego što im operater na zemlji dodijeli podatkovnu vezu s metom, koja također može biti mobilna. Dron upravlja prema cilju pri čemu eksplodira i samog sebe uništava. Upravo je SAD Ukrajini dostavio takve dronove.
Nadalje, nakon predsjedničkih izbora na Tajvanu mnogo se pričao o opasnostima potencijalne invazije Kine na otok koji zapravo smatraju svojim. Zanimljivo, umirovljeni visoki dužnosnik Lee Hsi-ming, koji je služio kao načelnik Glavnog stožera tajvanskih oružanih snaga do 2019. uputio je svojevrsnu kritiku tajvanskoj vojsci, rekavši da je Tajvan sporo učio lekcije iz ruske invazije na Ukrajinu te da bi trebao ubrzati odmicanje od skupocjenih projekata ratnih zrakoplova i ratnih brodova i prelazak na agilno oružje poput bespilotnih letjelica i mobilnih protuzračnih obrambenih sustava.
Kolika je cijena tih dronova-kamikaza? Naravno, ovisi i mnogo faktora, na procjenjuje se da svaka košta otprilike 20 tisuća dolara.
Što radi Hrvatska? Projekt obavijen velom tajne o kojem se više ne priča
Posljednja vijest o dronovima-kamikazama u hrvatskom medijskom prostoru datira još iz mandata bivšeg ministra obrane Marija Banožića. Naime, kako je još u ožujku prošle godine pisao Jutarnji, održana je prezentacija dronova za tadašnjeg ministra i načelnika Glavnog stožera, admirala Roberta Hranja, nakon koje je zaključeno da će MORH nabaviti dronove-kamikaze za Hrvatsku vojsku.
Ministarstvo obrane o svemu je šturo izvijestilo, tek navodeći da je “na vojnom poligonu testiran besposadni zrakoplovni sustav hrvatskog proizvođača, odnosno nekoliko tipova modernih dronova kamikaza”. U priopćenju su naveli i izjavu tadašnjeg ministra kako su “dronovi kamikaze moderno oružje i kod brojnih vojski pokazuju izvanredne rezultate u stjecanju prednosti na bojišnici”.
Tada su objavljene i dvije fotografije, no ni na jednoj nije bilo drona-kamikaze. Nije bilo ni informacija tko je proizvođač, čiji su dronovi testirani niti koliko bi ih Hrvatska točno kupila. Stoga smo upit o planovima HV-a po tom pitanju uputili MORH-u, a odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
Avdagić: Bili smo lider, a sada kaskamo
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za Dnevno.hr kaže, nešto dronova smo pribavili. Naime, u svom sastavu HV danas ima nekoliko bespilotnih letjelica Orbitec te manje tipa Skylark koje se koriste za nadzor i izviđanje terena. No, podsjeća na jedan možda manje poznat detalj iz Domovinskog rata.
“Kod nas postoji iskustvo korištenja dronova koje imamo još iz rata. Hrvatska je tada bila jedan od prvaka korištenja te tehnologije koja je, doduše, bila rudimentarna. Hrvatska je bila jedan od lidera korištenja te tehnologije, iako se to uglavnom koristilo za potrebe izviđanja. Stoga, ne možemo reći da se napredovalo u tom smislu, već da se zapustilo snažno iskustvo iz rata”, rekao je Avdagić.
Spomenuo je i zanimljiv projekt koji se odvija u Petrinji. Naime, u sklopu projekta “DRONE-IN Centar za inovacije i umjetnu inteligenciju”, prošle godine je započela je edukacija za ukupno 19 polaznika prijavljenih za osposobljavanje za programere/programerke bespilotnih letjelica. Nakon završene šestomjesečne edukacije polaznici su osposobljeni za polaganje za udaljenog pilota (osoba koja upravlja dronom u svakoj pojedinačnoj letačkoj operaciji) pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo.
“U nekim oblicima se tu nešto radi, no u vojnom smislu kaskamo za globalnim trendovima. Programi postoje. Nažalost, tu smo nešto slabiji nego što bi Hrvatska trebala biti, posebno iz povijesne perspektive gdje smo već imali primjere korištenja takve tehnike”, zaključuje Avdagić.
Hrvati su u Domovinskom ratu projektirali bespilotne letjelice
Zaista, prve besposadne letjelice, koje su donijele precizne podatke o položajima srpske vojske, projektirane su u Hrvatskoj. Umirovljeni pukovnik Damir Galešić prije nekoliko godina otkrio je da su u svemu pomogli hrvatski modelari te da smo se oslonili na vlastite snage i znanje te dovukli projekt do toga da smo dobili robotiziranu letjelicu u zraku.
Pokojni general Pavao Miljavac rekao je da tada nitko nije mogao vjerovati da letjelica može tako kvalitetno snimiti prostor i dati podatke u realnom vremenu te da su zbog toga znali gdje su neprijateljske jače vatrene točke i što bi trebalo zaobići. Tadašnja hrvatska bespilotna letjelica u nadzoru je mogla biti oko četiri sata.
“Nevjerojatno, vidiš bacač, gdje je municija, gdje im je sklonište, kuda idu da oprostite na WC, čak puno bolje nego u boji. Imala je mogućnost da se, ako ju netko uhvati i pokuša spustiti, automatski blokira i vraća natrag otkud je poslana”, rekao je Miljavac 2020. godine.
‘Srbi su se hvalili plijenom, a mi smo umirali od smijeha’
Misija izviđanja prerastala je u ozbiljne vojne zadaće. Pa i u pripremama za Oluju. Prije nego su se oglasili prvi topovi, dojavljivale bi mete. Galešić se prisjetio i jednog bizarnog trenutka kada je letjelica završila usred neprijateljske baze i iznenadila protivničku vojsku.
“Pa su se Srbi hvalili plijenom. Oni su doveli novinare srpske TV da je snime, ali su je naopako složili. Objavili su to, mi smo to gledali i umirali od smijeha, jer su oni preokrenuli trup. Išli su se pohvaliti kako su srušili, a nisu srušili. Pala je zbog tehničkog kvara”, rekao je tada Galešić.
