Izbjeglice iz Ukrajine mogle bi postati jeftina radna snaga EU-a

Političari u Bruxellesu tvrde kako će zaposliti u Europskoj uniji izbjeglice iz Ukrajine dok politolozi napominju da će stotine tisuća tih ljudi postati jeftina radna snaga.

“Želimo integrirati te izbjeglice u tržište rada. Stoga ohrabrujemo članice EU-a da ih zapošljavaju, posebno u onim zemljama u koje stižu ti ljudi”, rekao je u četvrtak europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit.

“Oni doista žele raditi, to čujem od njih samih, pa im moramo omogućiti integraciju”, dodao je na konferenciji za medije tijekom 8. Kohezijskog foruma u Bruxellesu.

U Hrvatsku je dosad ušlo 7300 izbjeglica iz Ukrajine.

“Radimo s javnim zavodima za zapošljavanje kako bi podržali njihovu integraciju, posebno u područjima gdje nedostaje radne snage”, izjavio je Schmit.

U susjednu Poljsku je došlo 1,7 milijuna izbjeglica ali oko 70 posto njih nastavlja odande put u druge zemlje EU-a.

Španjolski poduzetnik Vicente Jiménez Ifergan, čiji je desetogodišnji sin rođen u Ukrajini, početkom mjeseca je sjeo u automobil pa od grada Málage prešao 3200 kilometara do poljskog grada Krakowa kako bi doveo ukrajinske prijatelje u Španjolsku. Ondje je zatim unajmio autobus sa 47 mjesta kako bi pomogao i drugim izbjeglicama u nevolji.

“Ne možemo sjediti ne čineći ništa”, rekao je španjolskim medijima.

No što će raditi svi ti ljudi kada stignu u Španjolsku, većinom žene i djeca, zasad je nepoznato.

“Uglavnom su to žene, a tako će vjerojatno i ostati. One će trebati stjecati vještine, dokvalificirati se ako je potrebno. To je inicijativa na kojoj smo počeli raditi s državama članicama”, rekao je Schmit.

“Sve zemlje su se snažno izjasnile da je potrebno integrirati te ljude. Moramo evaluirati nihove vještine, mnogi su visokokvalificirani i imaju diplome premda ih neki nemaju kod sebe jer su napustili zemlju u dramatičnim okolnostima”, dodao je.

Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova je prije tjedan dana po kratkom postupku dopustilo ukrajinskim izbjeglicama zapošljavanje u toj zemlji premda Ukrajina nije članica EU-a.

“Jedino što možemo jest tražiti pomoć jer Putin neće stati”, kaže ukrajinska izbjeglica Marija u mjestu Pozuelo de Alarcón, predgrađu Madrida.

Još uvijek se raspravlja u EU kako eventualno financirati doškolovanje izbjeglica.

Anđelko Milardović, znanstveni savjetnik Instituta za migracije i narodnosti (IMIN) u Zagrebu, smatra kako će “Europa profitirati od izbjeglica”.

“Europa u demografskom smislu stari, iščezava. Nedostaje joj radne snage a sada će dobiti jeftinu radnu snagu”, rekao je Milardović u telefonskoj izjavi za Hinu. “U prvi mah izgleda neetično ovo što govorim, jer ljudi ondje pate, ali ja govorim o realnoj situaciji”, dodao je.

Kaže kako se u Hrvatskoj već govori kako bi trebalo integrirati te ljude.

I dok se brojne zemlje EU-a, uključujući Hrvatsku, opiru dolasku ilegalnih emigranata iz ratom razorenih Sirije i Afganistana prema Ukrajincima je odnos drugačiji.

U Poljskoj je 2021. godine bilo odobreno 5 milijuna radnih dozvola za strance od čega je bilo 325.000 Ukrajinaca.

“Neki od izbjeglica bi sada mogli postati jeftina radna snaga diljem EU-a”, kaže Jacek Bieniaskievicz, novinar Radio Lublina.

Europski povjerenik Schmit kaže kako će se oko zapošljavanja ukrajinskih izbjeglica voditi razgovori sa “socijalnim partnerima i kompanijama”.