Predsjednika Hvidre i saborskog zastupnika HDZ-a Josipa Đakića posljednjih dana u javnosti je zamijenio Josip Periša (47), njegova neformalna desna ruka i formalno dugogodišnji predsjednik Glavnog odbora ove braniteljske udruge, koji potpisuje i objašnjava njihova javna priopćenja - mahom vezana uz Milorada Pupovca te njegovo političko djelovanje i izjave. Taman kad se situacija donekle primirila objavljen je Pupovčev intervju za slovensko Delo, a onda i žestoka Hvidrina reakcija s Perišinim potpisom. Ali i neslužbena najava braniteljskih prosvjeda, moguće čak i pred zgradom Vlade

'Ta najava nije stigla s naše strane, nismo se odredili. Za dva dana imamo igre ratnih vojnih invalida u Makarskoj, u kojoj će se okupiti brojni branitelji i predstavnici udruga, pa ćemo do nedjelje imati vremena za razgovore i rasprave', kazao je Josip Periša za tportal.

Kako premijer Andrej Plenković u ponedjeljak nije imao potrebu komentirati najnovije žestoko Hvidrino priopćenje i izjavio je da je 'ta tema apsolvirana', novog frontmena udruge upitali smo što misli o tome.

'Radi se o premijerovu stavu i u to se nećemo petljati. Pretpostavljamo da nije upoznat s Pupovčevim intervjuom u Delu ili ga jednostavno slijepo podržava', odgovara Periša. Tvrdi i da Đakićevo sklanjanje u sjenu i njegovo istupanje u ime Hvidre nije motivirano činjenicom da je predsjednik ove udruge ujedno saborski zastupnik HDZ-a, pa tako riskira eventualne stranačke sankcije.

'Glavni odbor je tijelo koje donosi odluke u Hvidri i procijenili smo da je bolje da ih ja prenosim. S gospodinom Đakićem intenzivno surađujem od početka dvijetisućitih, on je legalno izabran saborski zastupnik HDZ-a i smatramo da to treba ostati do kraja', govori Periša.

HDZ-ovac iz Krkovića, ali kratko

Ovaj Šibenčanin, po tvrdnjama njegovih sugrađana, također je dugogodišnji član HDZ-a, pa se čak zbijaju i šale da 'tako mora biti jer je porijeklom iz Krkovića, a tamo nema kuće u kojoj nema HDZ-ovca'.

'To nije točno. Istina je da sam bio član te stranke, ali samo u jednom kratkom periodu. A što se tiče sela, ionako ondje ne živim već više od trideset godina', odgovara sugovornik tportala.

Josipa Perišu, dugogodišnjeg čelnika lokalne Hvidre i predsjednika njenog Glavnog odbora, u Šibeniku mahom povezuju s - kafićima. U proteklom desetljeću, naime, samostalno ili s poslovnim partnerima otvorio je niz ugostiteljskih objekata, od onoga u sklopu samostana svetog Frane na početku Rive do onoga u bivšem šibenskom kinu. Jedan se čak zvao Godfather (kum, op.a.), a bio je tu i Godimento, pa Petar Krešimir IV i tako dalje. Svojedobno se ipak javno žalio da 'svojim pristupom šibenska vlast tjera poduzetnike'.

'Ima uhodanu šemu: preuzima prostore, preuređuje ih, otvara kafiće i restorane pa ih na koncu iznajmljuje ili prodaje', kazao je za tportal poznati šibenski novinar koji je poželio ostati anoniman.

'Više se ne bavim kafićima, imam još samo jedan'

Prije osam godina Slobodna Dalmacija povezala ga je i s nekretninskim biznisom - tvrdeći da je od bivše gradonačelnice Nede Klarić otkupio velike površine poljoprivrednog zemljišta u blizini Šibenskog mosta, potom ih isparcelirao i na njima izgradio 'poljske kućice' kako bi zaobišao zakon i građevinske dozvole - što je rezultiralo Perišinom tužbom protiv tog dnevnog lista i sudskom nagodbom. Spominjala se i dvadesetogodišnja koncesija nad teniskim terenima na Šubićevcu.

'Ranije sam se bavio kafićima, ali više ne, sada imam još samo jedan', kaže Periša za tportal, ne želeći ulaziti u raspravu o svom privatnom biznisu.

Na poslovnim servisima njegovo ime više se ne povezuje ni s jednom tvrtkom jer je Jana i Ante, tvrtka preko koje je svojedobno držao dva kafića s nevjenčanom suprugom Sanjom Čatlak, odnedavno završila u stečaju.

A supruga Sanja Čatlak svoju karijeru gradi u javnom sektoru: najprije je bila direktorica šibenske ispostave Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, potom direktorica Gradske čistoće, da bi prije tri godine bila imenovana direktoricom Gradskih ljekarni, tvrtke u kojoj se zaposlila nekoliko mjeseci ranije. Lokalni su mediji ova imenovanja smještali u kontekst HDZ-ova političkog kadroviranja.

Josip Periša u razgovoru za tportal uporno naglašava da Hvidrine reakcije na Pupovca nipošto ne treba primjenjivati na pripadnike srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i kaže da ga 'osobno to najviše pogađa'.

'Ne želimo prebrojavanje krvnih zrnaca'

'Većina Srba koji su nakon rata ostali u Hrvatskoj ili su se u nju vratili danas živi normalnim životom i nipošto ne želimo da ispaštaju ni krivi ni dužni. Problem su pojedinci koji šire laži i dezinformacije, na koje je osjetljiv dio pučanstva. Kako je moguće da Pupovcu ne smetaju neki četnici i dužnosnici Republike Srpske Krajine u članstvu njegove stranke ili popovi koji pjevaju četničke pjesme, kako to prolazi ispod radara, a kad se netko počeše za uho, odmah zatraži policijsku istragu o visini i intenzitetu češkanja? Zašto neki dan daje intervju Večernjem listu, u kojemu nastupa blagonaklono i više-manje u redu, a onda za strane medije osporava oslobađajuće presude generalima i priča o ustašizaciji Hrvatske? Kao građanin ove države, smatram da to nije istina: pojedinačne incidente ne treba generalno percipirati i ne treba ih izvlačiti iz konteksta. Recimo, za napad u Uzdolju ne znam nikoga tko ga nije javno osudio, niti bilo koga tko je dovodio u pitanje privođenje napadača, pritvor, kvalifikaciju djela i slično', tvrdi Periša. Ispričao nam je i konkretan primjer oko kojega, doduše, ni Hvidra još uvijek nije reagirala:

'Dobio sam poziv branitelja srpske nacionalnosti, s 1600 dana ratnog staža, koji usprkos preporukama Ministarstva branitelja i pozivanju na zakon nije primljen na posao domara, na plaću od tri tisuće kuna. Radi se o njegovoj goloj egzistenciji. Da je imao preporuku SDSS-a ili da je došao s one druge strane, vjerojatno bi dobio posao. A mi imamo tisuće takvih ljudi, pokušavamo im pomoći i ne želimo da se osjećaju napušteni jer su za pripadnike svoje manjine ionako gotovo sotone', smatra predsjednik Glavnog odbora Hvidre.

'Ne želimo prebrojavanje krvnih zrnaca i protivimo se tome. Uostalom, što bismo trebali napraviti sada u Makarskoj, u kojoj će među nama biti i deseci ili stotine suboraca srpske nacionalnosti? Što, da ih postrojimo i predstavimo riječima: 'Ovo su naši Srbi'? Pa to je apsurd', zaključuje Periša.