Kad u vojsku pođeš: Što će sve dobiti 'pravi' vojnici, kako ide postupak za civilnu službu i može li se sve to izbjeći?

Novacima su na raspolaganju dvije opcije: vojno osposobljavanje u vojarnama ili civilno služenje za one koji se pozovu na priziv savjesti. Civilnu službu moći će obaviti na dva načina - služenjem u civilnoj zaštiti ili u jedinicama lokalne samouprave.

Vojno osposobljavanje u vojarnama

Oni koji se odluče za vojno osposobljavanje u vojarnama bit će upućeni na tri lokacije: u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi. Obuka će trajati dva mjeseca, a ročnici će tijekom nje proći kroz osam područja: rukovanje osobnim oružjem, kretanje, komuniciranje, zaštita, reakcije, vojna služba, tjelovježba i bojno uvježbavanje. Imat će i psihološku pripremu za tranziciju iz civilnog u vojni život. Buđenje je u šest ujutro, na spavanje se ide u 22 sata, a samo je jedan slobodan dan – nedjelja.

Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko četiri tisuće ljudi godišnje.

Koje su beneficije služenja vojnog roka u vojarnama?

Kako bi izazvali što veći interes za osposobljavanje u vojarnama, u Vladi se ponudili i pogodnosti. Naime ročnici će primati naknadu, i to 1100 euro neto mjesečno, a bit će im plaćeni i troškovi prehrane, prijevoza, dopust i slično.

Uz to, služenje ta dva mjeseca upisat će im se kao radni staž, a ako su zaposleni, neće moći dobiti otkaz zbog odlaska na vojno osposobljavanje.

Jedna od najvećih beneficija, i ona koja je izazvala najviše reakcija, prednost je pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Drugim riječima, budu li ročnik i neki drugi kandidat imali iste uvjete na natječaju za posao, prednost za zapošljavanje imat će onaj koji je završio vojno osposobljavanje.

'Zašto će imati prednost? Osoba se stavlja na raspolaganje RH do svoje 55. godine, jer će do tada biti i u pričuvi. Ima puno ozbiljniju obavezu i stavlja ga u drugačiji kontekst', pojašnjavao je svojedobno Anušić, no što će se dogoditi kada primjerice pri zapošljavanju na natječaju jednake uvjete ima nekoliko kategorija koje imaju prednost pri zapošljavanju, poput osoba s invaliditetom ili djece poginulih branitelja, u MORH-u nisu pojasnili.

Civilno služenje vojnog roka

Oni koji ne žele rukovati oružjem imat će pravo na priziv savjesti. Novaci koji se odluče za civilnu službu morat će 'učiniti uvjerljivim' vjerske ili moralne razloge zbog kojih traže civilnu službu. Upravo je takva formulacija izazvala kritike. Udruge civilnog društva, poput Centra za mirovne studije, tražile su da se 'uvjerljivi razlozi' zamijene direktnom mogućnosti izbora prigovora savjesti zbog: a) vjerskih ili b) moralnih razloga, 'bez ulaženja u privatne i osobne razloge koje onda netko procjenjuje kao 'uvjerljive' ili 'neuvjerljive'', čime, smatraju, odluke o tome postaju diskrecijske, a istovremeno ograničavaju ustavna prava.

Sličan je bio i prigovor oporbe nakon prvog čitanja jer nije posve jasno tko će procjenjivati što je 'uvjerljivo', a dodatan je problem to što na izdano rješenje nema žalbe te se oni kojima možda bude odbijeno civilno služenje vojnog roka moraju pomiriti s time da će ga morati odraditi u vojarni.

Uvjeravanje nadležnih u to da žele civilno služiti neće uspjeti i odmah će biti odbijeni novaci koji su počinili kazneno djelo upotrebom oružja, ali i oni koji posjeduju oružje, osim osoba koje imaju izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene.

Osposobljavanje u civilnoj službi može se obaviti na dva načina: služenjem u civilnoj zaštiti ili u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Za razliku od situacije prije 18 godina, kada su civilni ročnici odrađivali vojni rok i u vrtićima, ministarstvima i slično, sada je jasno propisano kojim se poslovima mogu baviti.

Civilna služba u civilnoj zaštiti

Služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti bit će pod nadzorom MUP-a. Oni koji se odluče za takvu 'civilku' morat će odraditi tri mjeseca obuke, odnosno mjesec duže nego oni u vojarnama. Koliko će ih točno biti, ovisi i koliko će ih se pozvati na priziv savjesti. Obuku će prolaziti u tri MUP-ova centra – Divuljama, Jastrebarskom i Bizovcu – gdje će biti smješteni 24 sata dnevno.

'Mogućnost je na godišnjoj razini obučiti cca 2500 civilnih ročnika koji će biti osposobljeni za samostalno obavljanje svih mjera civilne zaštite u slučaju izvanrednih situacija, što je zasigurno dodana vrijednost sustavu civilne zaštite', kažu za tportal u MUP-u.

Tri su faze obuke u civilnoj zaštiti: temeljno osposobljavanje u trajanju od 70 sati tijekom 10 radnih dana, specijalističko osposobljavanje u trajanju od 161 sat tijekom 23 radna dana, a slijedi završno uvježbavanje u trajanju od 264 sata tijekom 33 radna dana.

Za trajanja obuke primat će novčanu naknadu od 250 eura mjesečno, imat će osiguran smještaj i prehranu te prijevoz. Kao i ročnici u vojarnama, oni koji su zaposleni i odlaze na civilno služenje vojnog roka neće smjeti dobiti otkaz. Imat će i pravo na izvanredan dopust od pet dana za sklapanje braka, rođenje djeteta ili zbog smrti člana uže obitelji.

Iako se pravilnicima još moraju urediti svi detalji, iz MUP-a su nam odgovorili čime će se ročnici baviti.

'Tijekom 3 mjeseca osposobljavanja civilni ročnici će biti osposobljavani za: obavljanje temeljnih zadaća u sustavu civilne zaštite, traganje i spašavanje iz ruševina (tehnike i načini spašavanja iz ruševina), traganje i spašavanje u poplavama (tehnike i načini spašavanja iz voda), kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu zaštitu (KBRN dekontaminacija ljudi, životinja, objekata i površina) te zbrinjavanje u sustavu civilne zaštite', poručuju iz ministarstva.