Kako ce Plenković osigurati ustavno pravo Hrvata u Kanadi – da sudjeluju na izborima?

Kad je određivan mogući datum parlamentarnih izbora upozoravano je na mogućnost da u nekim državama neće dopustiti glasovanje u svojoj zemlji čime bi bilo onemogućeno biračko pravo Hrvatima izvan Hrvatske zbog situacije oko pandemije koronavirusa, što je premijer Andrej Plenković ignorirao. Upravo se to dogodilo s Kanadom, pa je pitanje kako planira osigurati ustavno pravo Hrvatima koji žive u toj zemlji?

SDP i HDZ već godinama odbijaju uvesti ono što je standard u drugim državama – mogućnost dopisnog i elektroničkog glasovanja.

Što se dogodilo s Kanadom?

Na stranicama Ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova objavljena je obavijest Veleposlanstva RH u Kanadi o nemogućnosti održavanja parlamentarnih izbora 4. i 5. srpnja 2020. u Kanadi.

“Ovim putem obavještavamo sve hrvatske državljane i birače kako uslijed trenutne pandemije COVID-19 te epidemioloških mjera u Kanadi, a zbog zaštite javnog zdravlja, Kanadska vlada nažalost ne može dati suglasnost za uspostavljanje biračkih mjesta za izbore zastupnika u Hrvatski sabor u Veleposlanstvu RH u Ottawi niti u Generalnom konzulatu RH u Mississaugi.

Bez suglasnosti Kanadske vlade nije moguće organizirati biračka mjesta niti održati izbore u Veleposlanstvu u Ottawi niti u GK Mississauga te stoga s velikim žaljenjem obavještavamo sve hrvatske državljane i birače kako se izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 4. i 5. srpnja 2020. godine nažalost neće moći održati u Veleposlanstvu u Ottawi niti u Generalnom konzulatu u Mississaugi.

Za održavanje izbora u bilo kojoj državi na svijetu, uključujući naravno i Kanadu, potrebna je dozvola te države, što se u prošlosti, prije pandemije, nije dovodilo u pitanje. No, u svjetlu mjera i restrikcija koje kanadske vlasti provode u svrhu borbe protiv zaraze, nažalost u trenutnoj situaciji do daljnjega su onemogućili uspostavljanje biračkih mjesta ijednoj stranoj državi pa tako i Republici Hrvatskoj.

Izbori će se u nedjelju 5. srpnja 2020. održati na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj. Birači koji imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj već su registrirani za glasovanje prema mjestu prebivališta u Hrvatskoj.

Birači koji nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, a žele glasovati u Hrvatskoj ili u inozemstvu (izvan Kanade) moraju se registrirati najkasnije do 24. lipnja 2020. kod nadležnog upravnog tijela u županiji ili Gradu Zagrebu, odnosno kod onog veleposlanstva ili konzularnog ureda gdje žele glasovati (u državama u kojima će biračka mjesta biti otvorena).

Više informacija, detaljne upute, obrasci za registraciju i kontakt podaci tijela u Hrvatskoj dostupni su na sljedećoj web stranici: https://uprava.gov.hr/vijesti/izbori-za-zastupnike-u-hrvatski-sabor-2020/16317

Iskreno se nadamo kako će opasnost od zaraze uskoro nestati, životi vratiti svojim uobičajenim tokovima te kako u budućnosti neće biti ovakvih situacija i mjera koje rezultiraju nemogućnošću provođenja izbora”, objavili su.

Od MVEP-a smo zatražili informaciju ima li još takvih veleposlanstava i konzulata gdje hrvatskim biračima neće bti omogućeno glasovanje.

Prof. dr. sc. Podolnjak upozoravao na upitno ostvarivanje biračkog prava

Prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava i Mostov saborski zastupnik, za Narod.hr jer upozorio da je upitna legitimnost i ustavnost predstojećih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.

“Vrlo je upitna mogućnost ostvarivanja biračkog prava ne samo naših građanima bez prebivališta u Hrvatskoj već i više stotina tisuća hrvatskih građana koji su se zatekli u inozemstvu na radu, studiju ili zbog nekog trećeg razloga, a koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Naime, i sada je vrlo teško građanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj ostvarivanje biračkog prava isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a nemoguće je da u tim predstavništvima glasuje nekoliko stotina tisuća hrvatskih građana koji su trenutno u inozemstvu. Sada je nemoguće i predvidjeti hoće li se oni moći vratiti u Hrvatsku određenim prijevoznim sredstvom i hoće li moći pristupiti glasanju, pogotovo što ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija. Prije nekoliko dana povratak manjeg broja osoba iz Švedske, koji su tamo radili, u Hrvatsku doveo je do većeg broja zaraženih. Također, upitno je hoće li u pojedinim državama biti dopušteno glasanje s obzirom na moguće gužve na biračkim mjestima, dugačke redove, što bi moglo biti opasno sa stajališta sprječavanja širenja zaraze”, upozorio je prof. Podolnjak.

Opstrukcije HDZ-a i SDP-a

Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, primjetio je važnost uvođenja elektroničkog glasovanja te istaknuo opstrukcije vladajućih pri njegovoj primjeni:

“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je  da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je Krpina u jeku pandemije koronavirusa.