Kijev mora izdržati mjesec i pol jer je NATO na prijelomnici: ‘Čini se neizbježnim, šalju ih direktno u Ukrajinu‘
Situacija na cjelokupnoj bojišnici u Ukrajini je sve dramatičnija (linija je duga oko 1200 km), pogotovo na sjeveroistočnom kraku kod Harkiva, gdje su Rusi ostvarili značajne uspjehe i u posljednjih nekoliko tjedana uspjeli zauzeti 278 kvadratnih kilometara teritorija.
No uz pesimističke prognoze o daljnjem prodoru Rusa (u Bijeloj kući navodno razmatraju i te varijante), neki vojni stručnjaci i analitičari navode da bi se do srpnja, dakle za nekih mjesec i pol, stanje moglo promijeniti. Naime, do tada bi Ukrajinci već mogli rasporediti vojnu pomoć koja pristiže, kao i rasporediti nove snage koje se sada mobiliziraju i obučavaju, ali je pitanje koliko i što sve Rusi do tada mogu napraviti i osvojiti.
Pogotovo jer The New York Times (NYT) napominje da je "nedostatak ljudstva" za ukrajinsku vojsku "dosegao kritičnu točku", a poslano naoružanje još nije stiglo do krajnjeg odredišta. Tako da NATO vrlo ozbiljno razmatra mogućnost da pošalje svoje instruktore u Ukrajinu, da bi ubrzali proces obuke novih vojnika te prilagodbe sofisticiranim vojnim "aparatima" i tehnici koja pristiže, navodi NYT iz svojih izvora, mada iz Bijele kuće poručuju da na "terenu neće biti američkih vojnika".
Prizor iz Ukrajine
Podsjetimo da američki instruktori obučavaju ukrajinske vojnike u bazama u Poljskoj, Njemačkoj te SAD-u, ali transport tih vojnika iz Ukrajine i natrag u nju oduzima puno vremena, navodi NYT. Američki dužnosnici sada priznaju da trenutna obuka ukrajinskih snaga nije dovoljna i da im je potrebna bolja i brža obuka da bi Rusi odustali od očekivane ofenzive ovog ljeta. No čini se da je taj prijedlog već u fazi realizacije, pogotovo jer je zapovjednik američkih snaga NATO-a za Europu general Christopher Cavoli, kako prenosi Deutsche Welle, kazao da se osjeća da se ruska armija polako "ispuhuje" na Harkivskom pravcu te da " nema snage za strateški proboj".
Prema generalu Cavoliju, ruske snage su "sposobne ostvariti neke lokalne uspjehe" uz "lokalne gubitke". On smatra da će ukrajinske snage, pogotovo kada im stigne potrebno naoružanje, "koje je na putu", stabilizirati front i zaustaviti rusko napredovanje. I to bi se trebalo dogoditi u sljedećih četiri-pet tjedana. Tome u prilog može ići, kako javljaju ruski režimski mediji, da je Vladimir Putin rekao da zauzimanje Harkiva "trenutačno nije u planu".
Prizor iz Ukrajine
Pitanje je koliko mu se može vjerovati jer je, podsjetimo, samo dan prije početka invazije na Ukrajinu to nijekao, ali ako je to obećanje dao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu prilikom susreta u Pekingu, onda bi to moglo držati vodu. Prema riječima ruskog predsjednika, za ofenzivu na Harkiv "krive su ukrajinske vlasti koje granatiraju Belgorod".
- Što se tiče onoga što se događa u pravcu Harkiva, to je ukrajinska krivnja jer su pucali i, nažalost, nastavljaju granatirati stambena područja pograničnih teritorija, uključujući Belgorod - prenosi agencija Interfax Putina.
- Rekao sam da ćemo, ako se ovako nastavi, biti prisiljeni napraviti "sanitarnu zonu". Ovo je ono što mi sada radimo - rekao je Putin.
Prizor iz Ukrajine
No bez obzira na to, Kijev je već zatražio od svojih zapadnih saveznika da pomognu u obuci 150 tisuća novih vojnika, i to što bliže prvoj crti, da bi se ubrzalo njihovo raspoređivanje na kritičnim točkama fronta. Iako, kako smo rekli, u Bijeloj kući za sada kažu "ne", general Charles Q. Brown Jr., zapovjednik Združenog stožera, rekao je da se raspoređivanje instruktora iz NATO-a "čini neizbježnim". "Stići ćemo tamo na kraju krajeva", prenosi generalove riječi NYT. Američki list napominje da estonska vlada nije odbacila mogućnost da pošalje svoje vojnike u zapadnu Ukrajinu, odnosno negdje u pozadinu, gdje bi rasteretili pozadinske ukrajinske snage, koje bi se tada mogle poslati na bojište.
Podsjetimo da je još prije nekoliko mjeseci francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da se "ne smije isključiti" ni mogućnost slanju francuskih, ali i drugih trupa u Ukrajinu, zbog čega je dobio "po prstima" od svojih zapadnih saveznika, mada je to kasnije ponovio u jednom ili drugom obliku. U svakom slučaju, s obzirom na trenutačnu situaciju ruskih uspjeha, Zapad mora naći način kako pomoći Ukrajini da se obrani od agresije jer Vladimir Putin ne odustaje od ciljeva koje je naveo još početkom rata - uspostave proruskog režima u Kijevu. No osim toga, nova preslagivanja u ruskoj vladi, pogotovo postavljanje novog ministra obrane Andreja Belousova, a bivšeg ministra Sergeja Šojgua na poziciju tajnika ruskog Vijeća sigurnosti te ustrojavanja ekonomije na ratnu "logiku", svjedoče da se Putin odlučio dugi i iscrpljujući rat.
