Trideset i pet zemalja okupljenih u Koaliciju voljnih u utorak je u Parizu podržalo Parišku deklaraciju, dokument koji detaljno definira „snažna sigurnosna jamstva za čvrst i trajan mir” u Ukrajini, uključujući i mogućnost raspoređivanja multinacionalnih snaga nakon prekida vatre, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Macron je na konferenciji za novinare istaknuo kako su sigurnosna jamstva, koja bi zemlje koalicije – ponajprije europske, uz američku potporu – pružile nakon završetka neprijateljstava, ključna kako bi se osiguralo da „nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti predaju Ukrajine i da nijedan mirovni sporazum nikada ne može značiti novu prijetnju Ukrajini” od Rusije.

Macron, britanski premijer Keir Starmer i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su političku izjavu kojom se predviđa i razmještanje multinacionalnih snaga nakon prekida vatre. Francuska i Velika Britanija pritom su najavile spremnost slanja svojih postrojbi u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma.

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je nakon sastanka u Parizu, prenosi BBC, da će London i Pariz poslati vojne snage u Ukrajinu „ako se sklopi mirovni sporazum” s Rusijom. Dodao je da „deklaracija o namjeri”, potpisana u Parizu, „otvara put za pravni okvir po kojem bi britanske, francuske i partnerske snage mogle djelovati na ukrajinskom tlu”.

Predstavnici 35 zemalja koalicije sastali su se kako bi raspravili načine očuvanja mira u Ukrajini u slučaju primirja. Skupu se obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, dok su među sudionicima bili i američki izaslanik za pregovore s Rusijom Steve Witkoff te Jared Kushner, jedan od pregovarača.

Starmer je poručio da je mir u Ukrajini „bliži nego ikad”, ali je upozorio da su „najteži koraci” tek pred međunarodnom zajednicom. Naglasio je i da će Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviti vršiti pritisak na Rusiju, uključujući nove mjere protiv trgovaca naftom i operatera tzv. flote u sjeni koji podupiru Moskvu.

Macron je izjavio da bi „nekoliko tisuća” francuskih vojnika moglo biti raspoređeno radi očuvanja mira nakon potpisivanja primirja s Rusijom, u sklopu multinacionalnih snaga Koalicije voljnih. Govoreći na marginama sastanka u Parizu, rekao je da se razmatra slanje „nekoliko tisuća vojnika, (…) kao dio naših vanjskih operacija”, odmah po postizanju mira. Zelenski je takvu odluku nazvao „golemim korakom naprijed”.

Američki izaslanik Steve Witkoff ocijenio je kako su „sigurnosni protokoli uglavnom završeni”, dodajući da će „teritorijalne opcije” biti „najkritičnije pitanje” u nastavku pregovora.

– Nadamo se da ćemo (…) smisliti određene kompromise u vezi s tim, rekao je.

Jared Kushner izjavio je da sastanak u Parizu predstavlja „jako veliku prekretnicu”.

– To ne znači da ćemo sklopiti mir, ali mir ne bi bio moguć bez napretka koji je danas ovdje postignut, rekao je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da Hrvatska neće slati vojnike u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, ali će nastaviti pružati potporu diplomatskim naporima i paketima vojne pomoći. Sličan stav nakon sastanka zauzela je i Italija, dok su Španjolska i institucije Europske unije izrazile spremnost na vojno sudjelovanje.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da isključuje mogućnost slanja talijanskih kopnenih snaga u sklopu sigurnosnih jamstava za Ukrajinu.

– Ponovno potvrđujući talijansku podršku za sigurnost Ukrajine, (…) premijerka Meloni ponovila je određene ključne točke položaja talijanske vlade, a osobito isključenje raspoređivanja talijanskih kopnenih snaga, stoji u priopćenju njezina ureda.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da bi njemačke postrojbe mogle sudjelovati u međunarodnim snagama, ali izvan teritorija Ukrajine. Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je da će njegova vlada predložiti sudjelovanje španjolske vojske u očuvanju mira nakon prekida vatre, o čemu će se voditi razgovori s glavnim političkim strankama.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa poručio je da je Europska unija spremna podržati mirovni sporazum u Ukrajini civilnim i vojnim misijama na terenu.

– Pomoći ćemo našim civilnim i vojnim misijama EU-a na terenu. Ukrajina mora biti u najsnažnijem mogućem položaju prije, tijekom i nakon bilo kakvog primirja, rekao je nakon sastanka s Volodimirom Zelenskim u Parizu.