KOMENTAR VIŠESLAVA RAOSA Ne, BiH nije na rubu rata, u jednoj je od najdubljih kriza u posljednjih 15 godina. Rješenje je na vidiku

Zaključke Narodne skupštine RS-a i Dodikove najave osudile su redom gotovo sve zainteresirane strane, izim Beograda i Moskve, a novopečena njemačka inoministrica Annalena Baerbock na sastanku Vijeća EU-a zatražila je i sankcije protiv Dodika, što, između ostalima, nije podržao ministar Grlić Radman, ustvrdivši da će to donijeti više štete nego koristi. Hrvatski član Predsjedništva Komšić zatražio je od državnog tužiteljstva otvaranje postupka protiv Dodika, a poneki zastupnici u Europskom parlamentu, poput Thomasa Waitza iz austrijskih Zelenih, apelirali su na mogućnost slanja dodatnih europskih oružanih snaga kako bi se spriječilo korake RS-a prema secesionizmu.

•  Milorad Dodik

Nedavne Dodikove poteze možda se može tumačiti kao labuđi pjev, napinjanje mišića kako bi se zastrašilo i ušutkalo političke suparnike i ojačalo predizbornu poziciju, a ne doista prešlo preko crvenih crta koje bi mogle završiti kobno po BiH, no stvari su već otišle toliko daleko da na njih nije moguće tek tako odmahivati rukom. Ne pomaže previše ni činjenica da je šef HDZ-a BiH Dragan Čović pokazao svojevrsno razumijevanje za Dodikovo protivljenje odredbama kaznenog zakona koje sankcioniraju negiranje genocida i posljedičnu blokadu državnih institucija. Kao odgovor na Dodikove manevre, predstavnici Naše stranke apelirali su na članove Predsjedništva Komšića i Džaferovića da raspuste državni Dom naroda. Međutim Komšić je otklonio tu mogućnost, javno navevši svoju bojazan da bi u ponovljenom izboru izaslanika u Domu naroda HDZ dobio jednog predstavnika više, a mjesto izgubio neovisni, nekada član njegova Demokratskog fronta, Zlatko Miletić.

Blokade i reforme

Paralelno s Dodikovom eskalacijom odvija se sve nervozniji proces pregovaranja oko izmjena izbornog zakona. SDP BiH prijeti povlačenjem iz pregovora oko izborne reforme jer u ovoj stranici smatraju da je rješenje blokade državnih institucija (te institucija Federacije BiH) važnije od izborne reforme. SDA je također javno dala do znanja da razmatra opciju povlačenja iz pregovora oko izborne reforme zbog blokade institucija poradi zabrane negiranja genocida. HDZ BiH inzistira na postizanju dogovora oko izborne reforme koji će omogućiti ono što se naziva legitimnim političkim predstavništvom, odnosno onemogućiti da hrvatski član Predsjedništva ne bude izabran većinom glasova građana koji žive u općinama s hrvatskom etničkom većinom, kao i sprečavanje situacija u Domu naroda Federacije BiH u kojima iz političkih razloga pojedini županijski zastupnici mijenjaju svoju deklariranu nacionalnu pripadnost u hrvatsku kako bi profitirali od zakonskih odredbi koje predviđaju kantonalne izaslanike čak i u onim krajevima u kojima gotovo da i nema pripadnika hrvatskog naroda, poput Goražda.

Protivnici inzistiranja na nedvosmislenom etničkom predstavništvu i naglašavanju uloge konstitutivnih naroda, prije svega oni iz redova SDP-a BiH i Naše stranke, prijedloge sprečavanja ponavljanja "slučaja Komšić" opisuju kao suprotne europskim principima jednakosti svih građana i birača te odbijaju popustiti pred HDZ-ovim zahtjevima. Pored toga, akteri se spore i oko načina popunjavanja mjesta u središnjem izbornom povjerenstvu (CIK), koje također zakonski mora slijediti etnički ključ. SNSD pak optužuje SDA da u okviru izborne reforme gura internetsko glasovanje za dijasporu kako bi "umjetno" povećali broj bošnjačkih zastupnika izabranih iz RS-a za entitetsko, ali i državno predstavničko tijelo, bez mogućnost entitetsko izbornog povjerenstva da nadgleda taj proces.

Dok SDP BiH i SDA prijete izlaskom iz pregovora uprava zbog blokade ne samo državnih, već i entitetskih institucija, Schmidt spominje bojazan oko nove "mostarizacije". Upravo ovaj zadnji pojam kao potencijalni adut u rukavu najavio je Čović ustvrdivši kako postoji i mogućnost bojkota izbora ako ne bude donesen novi izborni zakon, budući da je Ustavni sud bio djelomično dokinuo postojeći. Nadalje, spomenuo je i kako u slučaju da ne bude usvojen proračun za 2022., neće biti osigurana sredstva za provedbu izbora. Također, ako izborni rezultati ne bi bilo potvrđeni, otvorila bi se mogućnost produženja mandata postojećim zastupnicima, kao što se to i dogodilo nakon izbora u Federaciji BiH 2018. godine, te kao što je to dugih dvanaest godina bilo u gradu Mostaru.

Predstavnici Europske unije, a posebice Njemačka, oštro su kritizirali moguću blokadu izbora ili implementacije njihovih rezultata. Uz to, čini se kako su spremniji imati razumijevanja za argumente onih aktera u pregovorima oko izbornog zakona koji minimiziraju važnost etničkog predstavništva.

OHR u dilemi

Christian Schmidt, koji je nedavno dramatično spominjao prijetnje raspada države, nalazi se u dvojbi. Dvojba se sastoji u tome hoće li odabrati koristiti takozvane "bonske ovlasti" te nametnuti vlastito rješenje ustavne zavrzlame, ili će pak pustiti da domaći akteri sami ipak nekako dođu do rješenja, koliko god im trebalo.

•  
•  
•  Christian Schmidt

Visoki predstavnik u međuvremenu se i uhvatio pitanja zakona o državnoj imovini, odnosno problema koji proizlazi iz različitih tumačenja odredbi Daytonskoga sporazuma u dvama entitetima. Dok OHR, Ustavni sud i predstavnici u Federaciji BiH smatraju kako je bosanskohercegovačka država titular državne imovine, Dodik je najavio kako će se RS uknjižiti na državnu imovinu koja se nalazi na području tog entiteta.

Schmidt, bi, hipotetski, mogao i pokrenuti procese koji bi išli prema smjenjivanju Dodika zbog rušenja ustavnopravnog poretka zemlje, ali i pokušati vratiti na stol alternativu suprotstavljenim pozicijama pregovarača oko izborne reforme. Naime, još 2006. u okviru takozvanog travanjskog paketa ustavnih promjena predložen je neizravni izbor članova Predsjedništva u parlamentu. Tada je to propalo jer RS nije htjela pristati na smanjenje ovlasti Predsjedništva i posljedično jačanje Vijeća ministara. Možda je ponovno vrijeme da se pokuša razmišljati "izvan kutije" i ta ideja aktualizira. Radikalno rješenje, koje bi presjeklo nekoliko gordijskih čvorova, ali teško može uspjeti u ovome trenutku, jest izbor jednog predsjednika države, tajnim glasovanjem obaju domova parlamenta, s krajnje ceremonijalnim ovlastima. Ta osoba bi mogla dolaziti iz bilo kojeg od tri konstitutivnih naroda, ili pak iz redova Ostalih. Nasuprot tome, nadaje se i ideja da se po rotacijskom principu na mjestu predsjednika, ponovno sa simboličnim ovlastima, izmjenjuju članovi Vijeća ministara.

BiH nije na rubu raspada i rata, no nalazi se u jednoj od najdubljih institucionalnih kriza u posljednjih deset-petnaest godina te se naslućuje jasan izlazak, bilo na poticaj OHR-a i drugih međunarodnih čimbenika, bilo domaćih aktera koji cijelo vrijeme odvaguju kratkoročne dobiti i bodove, a ne pokušavaju stvoriti dugoročne pretpostavke za funkcionalnu državu na korist njenih građana. 

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije Portala Dnevnih Novosti