Korizmeno traganje za smislom i vježbanje strpljivosti

Negdje sam pročitao na internetu jednu studiju koja donosi zaključak kako je 20. stoljeće bilo stoljeće karcinoma, a da će 21. stoljeće biti stoljeće psihičkih oboljenja. Po svemu sudeći, kako je krenulo sa korona virusom da će se psihofizička struktura ljudi sigurno početi mijenjati. Da će na udaru biti oni čiji je karakter osjetljiv, genetski sklon depresiji ili koji su u duši i životnim stavovima kolebljivi. Primijećene su već kod nas u RH promjene u ponašanju kod djece školskog uzrasta. Dakako da psihološki pritisak medija, cijepljenje ili ne, držanje distance od ljudi, nošenje maski uzeti negdje svoj danak, doći na naplatu. Čovjek, ma kako god hrabar bio i imao čvrste životne stavove postaje zbunjen, neodlučan, udaljava se od prijašnjeg načina života. Od uobičajenih i nekada sasvim normalnih druženja, odmaranja, putovanja, raznoraznih obiteljskih i drugih slavlja. Zatvoren u sebe, u svoj stan, uvijek na oprezu ne može biti trajno čovjekovo stanje. On si postavlja pitanje do kada? Postavlja si pitanje smisla svih tih mjera raznih stožera. Muči ga pitanje kako iz svega toga izaći psihofizički zdrav, ako sačuvati obitelj, kako sačuvati radno mjesto. Počinje ga mučiti pitanje neizvjesnosti. Čovjek je postao sličan nekom zarobljeniku koji ne vidi izlaz iz tog začaranog kruga u kojem su svi nezadovoljni, jer ništa ne funkcionira kao nekad. Sam bi sebe trebao spašavati od nestrpljenja, nezadovoljstva, iščekivanja sasvim normalne situacije. Traženje smisla života i pitanje kako i zašto je logoterapijsko pitanje. A na tom području psihološke pomoći samom sebi puno je radio i pisao Viktor Frankl.

Tko je bio Viktor E. Frankl

Viktor E. Frankl ( 1905. - 1997.) bio je profesor neurologije i psihijatrije na bečkom medicinskom fakultetu te cijenjeni profesor logoterapije. Njegova teorija, logoterapija, proslavila ga je kao osnivača „ treće bečke psihoterapijske škole" (nakon Freudove psihoanalize i Adlerove individualne psihologije) i kao najznačajnijeg suvremenog mislioca na tom području. Čovjekovo traganje za smislom jedna je od deset najutjecajnijih knjiga u S.A.D.-u, prevedena je na dvadeset i četiri jezika i prodana u više od 10 milijuna primjeraka!

Logoterapija

Logoterapija (grčki logos = značenje) je psihoterapijska metoda koja se koristi u liječenju, a osnovao ju je u 20. stoljeću Viktor Emil Frankl (1905. - 1997.). Fokusira se na smisao ljudskog postojanja i na potragu pojedinca za tim značenjem. Volja za smislom jedan je od temeljnih ljudskih pokretača koji motivira akciju u kontekstu ljudske duhovne dimenzije, jer se razlikuje od primarne motivacije potreba ili instinkta. Logoterapija se uglavnom bavi neurotičnim poremećajima koji su rezultat egzistencijalne praznine. Nedostatak osjećaja da je život smislen i pacijent pokušava pronaći smisao života.

Knjiga – „Čovjekovo traganje za smislom“

U svojoj kultnoj knjizi Viktor E. Frankl, slavni neurolog i psihijatar, donosi osobno, u potpunosti iskreno i ogoljeno iskustvo iz koncentracijskih logora. Kako u okolnostima posvemašnje dehumanizacije čovjeka zadržati dostojanstvo, zdrav razum i volju za životom? Frankl smatra da i u najgoroj situaciji čovjeku preostaje ona krajnja sloboda, a to je odabir stajališta. Ako patnju prihvatimo kao zadatak, ako u njoj pronađemo smisao, tada smo spašeni od očaja jer „onaj koji zna zašto može se nositi s gotovo svakim kako". U knjizi autor govori i o svojoj terapijskoj doktrini, logoterapiji, koja je okrenuta budućnosti i usredotočena na smisao ljudskog postojanja. Budući da je čovjek uvijek u potrazi za smislom, ova je dirljiva i potresna knjiga i danas, nakon milijuna prodanih primjeraka, jednako aktualna kao i u vrijeme svoga nastanka. Oni koji su živjeli u koncentracijskim logorima sjećali su se zatvorenika koji su predano tješili druge dajući im i posljednju koricu kruha. Možda je takvih ljudi bilo malo, ali oni su čvrst dokaz da se čovjeku može oduzeti baš sve osim njegove posljednje slobode. Slobode da sam odluči kako će se ponašati u svakoj situaciji, ma kako ona bila bezizgledna, sloboda da sam odluči kojim će putem krenuti. „ Čovjekovo traganje za smislom“ jedna je od deset najutjecajnijih knjiga u S.A.D.-u, prevedena je na dvadeset i četiri jezika i prodana u više od 10 milijuna primjeraka! Za knjigu je „ Los Angeles Times“ svojevremeno napisao: „Pročitate li ove godine samo jednu knjigu neka to bude knjiga dr. Frankla.“

Korizma traganje za smislom života - smislom patnje

Korizma kao vrijeme od 40. dana može proći pokraj nas kao brzi vlak iz Zagreba u pravcu Lipovca, prema Beogradu. To je jedna mogućnost. Druga mogućnost je pod utjecajem površnih vjernika, dati si u zadatak nekog odricanja forme radi. To su moje kolege i kolegice odlučile na poslu, i ja ću nešto smisliti bez čega mogu, a biti će neke koristi za vježbanje volje. Treća mogućnost je shvatiti korizmeno vrijeme kao mogućnost dubljeg poniranja u moje životne stavove, razmišljanje o smislu u besmislu, molitva petkom križnog puta u crkvi s narodom , ili sam kod kuće. Ta treća mogućnost je poniranje u ljudske nepravde, u pravne zavrzlame, u muku koja je opteretila Isusovo tijelo i odvela ga na križ. Pitanje čemu sve to u Isusovom životu? Pitanje zašto sam i ja na nekim mukama koje me taru, a nisam ih zaslužio. Nadošle su sa pandemijom i globalnom svjetskom situacijom gdje su poskidane sve vrijedne antropološko civilizacijske vrednote. Paradoks, pa opet paradokst. Nenormalno je postalo normalno, a ono što je bilo normalno proglašeno je nenormalnim. Padaju naravni zakoni u parlamentima, a izglasavaju se prava na eutanaziju, prava na neki treći rod. Nema više samo muško i žensko, sada ima i nešto treće. Iako na prvim stranicama Biblije piše u knjizi Postanka: „ Muško i žensko stvori ih.“ Nigdje ne piše i nešto treće. Viktor Frankl tvrdi da treba svaki čovjek imati ljudsko dostojanstvo, zdravi razum i volju za životom. Eto ciljeva koje treba u korizmi realizirati uz pomoć molitve, meditacije i na sve moguće načine.

Vježbanje strpljivosti

Strpljivost je kršćanska krepost. Vrednota u pogledu: imati strpljenja sam sa sobom, a isto tako i sa drugima. Znati ponekad zašutjeti, kada bih planuo kao vatra polivena benzinom. Bio sam nedavno u Bauhausu i strpljivo čekao red na blagajni držeći propisanu distancu. Jedna gospođa je već napuštala blagajnu sa svojim kupljenim stvarima. Ja se približih blagajni. Odjednom čujem njezin glas preko dviju maski: „ Vi biste gospodine trebali držati distancu.“ Šutke smo je pogledali blagajnica i ja. Što komentirati? Bolje odšutjeti. Biti strpljiv sa nervoznim osobama. Da nešto „ verbalno ispališ“, eto svađe. Svakakva strpljenja moramo imati u ovom kaotičnom vremenu. Strpljenje u prometu kada ljudi griješe i  nisu vozači koji imaju vozačku kulturu. Vozimo „ nabrijane  makine“, a izgubili smo biti đentlmeni, propustiti pješaka. Ali ima pješaka koli „ lete kao muhe“ kroz crveno, a ti imaš zeleno. I sa takvima treba biti na oprezu, strpljiv. Ma toga strpljenja nikada dosta. Kao da su svi zaboravili raditi na sebi i kao da nitko nije ništa pametno pročitao da bude više čovjek. Zato vratimo se malo W. Shakesperaeu. Možda nekoga nešto iz tog teksta dirne ove korizme.

W. Shakespeare - Čekanje

William Shakespeare je rekao: Uvijek se osjećam sretno, znate li zašto? Jer ja od nikoga ništa ne očekujem; čekanje uvijek boli. Problemi nisu vječni, uvijek imaju rješenje, jedino što se ne može izliječiti je smrt. Ne dozvolite nikome da vrijeđa, ponižava ili umanjuje vaše samopoštovanje. Vikanje je instrument kukavice, onih koji ne misle.

Uvijek ćemo susretati ljude koji nas krive za svoje probleme i svi će dobiti ono što zaslužuju. Moramo biti snažni i reanimirati padove koje nam nameće život, kako bi nas podsjetili da nakon mračnog tunela punog samoće dolaze vrlo dobre stvari.

Prije nego što razgovarate ... Udahnite

Prije nego što kažete ... Slušajte

Prije nego što kritizirate ... pogledajte sebe.

Prije nego što napišete .... Razmislite.

Prije nego što povrijedite ... Pogledajte.

Prije nego što odustanete .... Pokušajte

Prije nego što umreš ... UŽIVAJ!

Najbolji odnos nije odnos s idealnom osobom, već odnos u kojem svaka osoba uči živjeti s nedostacima drugoga i zna se diviti njegovim dobrim osobinama.

Tko ne cijeni ono što ima, jednog će se dana požaliti da ga je izgubio, a onaj koji jednom pati, dobit će ono što zaslužuje.

Ako želite biti sretni: učinite nekoga sretnim; ako želite primiti: dajte se malo, okružite se dobrim ljudima i postanite jedan od njih.

Zapamtite: ponekad, kada to najmanje očekujete, bit će onih koji će vam pružiti dobro iskustvo!

Nikada nemojte pokvariti svoj dar iz prošlosti.

Jaka osoba zna kako održati svoj život u redu.

Čak se i sa suzama u očima prilagođava osmijehom i kaže: DOBRO sam.

 

Molitva za strpljenje i mir

Bože, nauči nas što znači vjerovati u tišini. Kada se suočimo sa situacijama koje ne možemo razumjeti, pomogni nam pronaći mir. Pomogni mi da budem radostan u nadi, strpljiv u nesreći i vjeran u molitvi. Sve stvari stvaraš prema svom vremenu. Podsjeti nas da čekamo strpljivo i da nađemo mir u Tvome planu.