Korupcija na Trgovačkom sudu: Sutkinja i stečajni upravitelj za svoje ‘usluge’ dobili dijamante i nakit

Mihael Kovačić je, sumnjiči se, kao stečajni sudac Trgovačkog suda u Sisku, a zatim i Trgovačkog suda u Zagrebu, od 2009. zlorabio svoj položaj i ovlasti te je iz tvrtki čije je stečaje vodio izvlačio novac.

Na zagrebačkom Trgovačkom sudu, podsjećamo, 2017. je uhićena i sutkinja Vesna Malenica i s njom povezan stečajni upravitelj Pero Hrkać. Optužnica je podignuta tek lani, a suđenje im nije započelo. Hrkaća, sutkinju Malenicu, Hrkaćevu suradnicu Tatjanu Kušec te poduzetnike Miroslava Mitaka, Milana Lučića i Josipa Debića terete da su, djelujući kao zločinačko udruženje, zaradili više od 13 milijuna kuna, oštetivši tvrtke u stečaju za više od 45 milijuna kuna.

Malenica je, po pisanju Večernjeg lista, otvorila sef u jednoj od zagrebačkih poslovnica Hypo- Alpe -Adria Banke. U sefu broj 11 bilo je položeno 300.000 kuna. No u nekom trenutku, poslovnica se zatvorila, pa je banka više puta zvala Vesnu Malenicu kako bi preuzela sadržaj sefa. Ona na te pozive nije odgovarala, pa banci nije preostalo ništa drugo do da sadržaj sefa u nazočnosti javnog bilježnika popiše, isprazni te pohrani u drugu poslovnicu banke. Da stvar bude bolja, Hypo-Alpe- Adria Banka je i međuvremenu promijenila ime u Addiko banku, a novac je prebačen 28. lipnja 2012. I tamo je zaboravljen stajao sve do 22. prosinca 2017. kada se Vesna Malenica zbog sumnje u zloporabu položaja našla na meti USKOK-a. Sutkinja Malenica tada je uhićena zajedno sa svojim najbližim suradnikom Perom Hrkaćem, dugogodišnjim stečajnim upraviteljem, a prema tvrdnjama USKOK-a, njih su dvoje bili dobro uigrani tandem.

Zajedno su tijekom godina vodili niz stečajnih postupka, velikih tvrtki i banka, poput Glumina i Komercijale banke. Vođenje stečajeva bilo im je, tvrdi USKOK u optužnici podignutoj u svibnju 2020. koja još nije postala pravomoćna, pokriće za izvlačenje novca i osobno bogaćenje. Prema navodima USKOK-a, izvukli su oko 45 milijuna kuna, pri čemu su njih dvoje osobno “zaradili” oko 13 milijuna kuna. Osim njih dvoje, još su optuženi Tatjana Kušec, koja je bila Hrkačeva desna ruka, Miroslav Mitak, poduzetnik Milan Lučić, Josip Debić te tvrtka Moto sprint. Sutkinja Malenica i Hrkać se terete da su u stečajnim postupcima koje su vodili Glumina banku oštetili za više od 20 milijuna kuna, Glumina gradnju za tri milijuna kuna, Amforu maris za 15,5 milijuna kuna, TŽV Gredelj za 1,6 milijuna kuna, te da su u još 11  stečajnih postupka te tvrtke oštetili za još 11 milijuna kuna. Hrkać se tereti i da je radnike Gredelja tražio da mu besplatno obavljaju građevinske radove na njegovim  ili sutkinjinim nekretninama, a

tereti se i da je nezakonito zapošljavao članove svoje obitelji, prijatelje i poznanike. O pravomoćnosti optužnice zagrebački Županijski sud trebao bi odlučivati 26. ožujka, a optuženici se terete  da su djela koja im se stavljaju na teret počinili od kolovoza 2008. do studenog  2017.

Inače, ta istraga je trajala gotovo dvije i pol godine prije no što je optužnica podignuta, a sutkinja Malenica je nakon uhićenja udaljena s dužnosti.

Što se pak tiče optužbi koje se njoj i Hrkaću stavljaju na teret, u optužnici je vrlo detaljno opisan način rada svih optuženika, a cijelu tu pomalo nevjerojatnu dugogodišnju kriminalnu priču, po navodima USKOK-a, osmislili su upravo sutkinja Malenica i Hrkać. On je kao stečajni upravitelj vodio 100 stečajeva, a istražiteljima je posebno upalo u oči da ga je sutkinja Malenica imenovala za stečajnog upravitelja u predmetima koje je ona vodila. Takvih je predmeta bilo barem 50-ak, a tamo gdje je postojao drugi stečajni upravitelj, koji nije htio raditi kako mu sutkinja Malenica nalagala, jednostavno bi bio – smijenjen.

Pri tome, proizlazi iz snimki tajno snimljenih razgovora, sutkinja Malenica i Hrkać, nisu prezali ni od prikrivenih ili otvorenih prijetnji. Zbog svega toga, jedna od stečajnih upraviteljica, koja je bila izložena prijetnjama sutkinje Malenice i Hrkaća, sve je odlučila prijaviti USKOK-u. Nakon čega je postala USKOK-ov pouzdanik, odnosno osoba koja je za USKOK skupljala kompromitirajuće dokaze protiv sada optuženog dvojca.

Za sutkinju Malenicu i Hrkaća, osim iskaza svjedoka te snimki tajno snimljenih razgovora između njih dvoje, kompromitirajuće je i to što su nađene razne bilješke koje im ne idu u korist. U već spomenutom sefu sutkinje Malenice, u kojem je nađeno njezinih zaboravljenih 300.000 kuna, novac je bio u kuvertama s natpisima, koje se odnose na neke lokacije i nekretnine. Primjerice 5000 eura bilo je u kuverti na kojoj je pisalo “Jurišićeva 23.10.2002.”, dok je 12.000 eura nađeno u kuverti na kojoj je pisalo “Vesna/12.000 eura 7.7. 2004. Jančik(Pav-Im)”…

Osim što su uzimali novac, tvrdi USKOK, sutkinja Malenica i Hrkać nisu se libili primiti ni neke druge darove. Poput recimo skupocjenog nakita i dijamanta vrijednih oko dva milijuna kuna. Priča o tim dijamantima, koji nisu nađeni nakon uhićenja optuženika, zasigurno je najluđi detalj USKOK-ove optužnice koji je povezan s vođenjem stečaja nad Zlatarnicom Rodić. Stečaj je pokrenut krajem 2004. i trebao je biti relativno jednostavan jer je imao mali broj vjerovnika. No trajao je do 2016., jer je prema tvrdnjama USKOK-a, poslužio sutkinji Malenici i Hrkaću kao podloga za izvlačenje novca i zadovoljavanje svojih osobnih interesa. A jedan od tih osobnih interesa bez sumnje je bio lokal od 23,55 metra kvadratnih u Importanne centru, čija je vlasnica postala sutkinja Malenica, dok je Hrkać “dobio” pet dijamanta, čiju je vrijednost njihov izvorni vlasnik procijenio na 15 milijuna kuna.

Na tom primjeru može se i objasniti kako su zapravo “radili” sutkinja Malenica i Hrkać. On je na početku stečajnog postupka predložio da Zlatarnica Rodić nastavi s radom, iako nije imala nikakvih priljeva novca. No kako bi se to prikrilo, Hrkać je iz stečaja Glumine banke uzeo dva milijuna kuna, koje je uplatio na račun Zlatarnice Rodić, a zatim je majci vlasnika Zlatarnice Rodić dao zajam od tri milijuna kuna. I taj je novac uzeo iz stečajne mase Glumina banke, bez da su vjerovnici Glumina banke za to znali, što mu je inače bio standardni način poslovanja. Toma Rodić, vlasnik Zlatarnice Rodić, za taj zajam od tri milijuna kuna, koji je dobila njegova majka, kao zalog Hrkaću je ponudio obiteljske dijamante vrijedne 15 milijuna kuna.

– Hrkaću sam dijamante predao u prostorijama Komercijalne banke u Frankopanskoj ulici. Uz dijamante sam mu predao i certifikate te smo sačinili zapisnik o primopredaji. Dogovorili smo se da pokušam naći kupce za te dijamante. A što se tiče tog zajma od tri milijuna kuna, ja i moja obitelj taj zajam nismo vratili, no Hrkać me u nekom trenutku obavijestio da je zajam vraćen – kazao je istražiteljima Toma Rodić.

No iako je zajam, kako mu je Hrkać rekao vraćen, Rodić dijamante nije dobio natrag.

Da su navedeni dijamanti stvarno postojali, potvrđuje i bilješka koja je nađene u jednom od rokovnika Pere Hrkaća, gdje je on među ostalim zabilježio: “20. prosinca 2006. 14,00 Rodić, prezentacija crvenog kamena Sirija?”, “27. prosinca 2006. Toma Rodić i Zvonko… 2. Pinko za Grbavca 170.000 eura, crveni je 1997. u Londonu prodan za 950.000 USD/carat”, “Rodić Toma 8,26 dobili robu – deep pink”.

Je li Hrkać te dijamante uspio prodati nije poznato. A kao protuuslugu što mu je dao dijamante, Hrkać je prema navodima optužnice, riješio Rodićeve zajmove uzimajući novac iz tvrtki čije je stečajeve vodio. Prema optužnici, on i sutkinja Malenica “spasili” su obiteljsku kuću roditelja Tome Rodića, prikazavši da je kredit Štedbanke od 2,1 milijun kuna, kojim je ta kuća bila opterećena, osiguran zalogom na lokal njihova obrta u Importanne centru, koji je bio dio stečajne mase.

Zbog načina na koji je kroz godine vodila spomenuti stečaj, Toma Rodić je bio jako zahvalan, pa je sutkinji Malenici, kako je kazao istražiteljima, davao poklone. Uglavnom se radilo o zlatnom nakitu, čiju vrijednost on procijenio na oko 100.000 eura, a dio tog nakita je nađen i u pretragama.