LJEVICA OPTUŽUJE ZA DRUKANJE, A OVAKO SU DRMALI PO GOTOVINI! Priznanja slavnih se pamte: ‘Ja bih ga prijavila bez dvoumljenja, a uzela bih i novac’

'ZAKON TREBA POŠTOVATI'

Slučaj osmero Hrvata koji su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga, a koji su zapeli u zambijskom zatvoru – prvo su oslobođeni, a onda ponovno uhićeni pred sam ukrcaj na zrakoplov za Hrvatsku – svakog dana poprima sve veće razmjere. U javne rasprave uključuje se sve više ljudi, no još uvijek nije sasvim jasno zbog čega im je sud u Zambiji naložio da napuste zemlju u roku od 48 sati, ako su ponovno nakon toga privedeni, piše Dnevno.hr.

Navodno zbog dojave iz Hrvatske. Kako se sam pohvalio, nekadašnji saborski zastupnik Ivan Pernar je prijavio zambijskim vlastima da je jedna od osmero uhićenih osoba transrodna te otkrio njezin identitet. Budući da DR Kongo ne dopušta transrodnim osobama posvajanje djece –  štoviše, u Zambiji je transrodnost zabranjena, a presude su vrlo ozbiljne – prijava bi mogla stvoriti uhićenima još veći problem.

Međutim, razmjeri ove priče došli su i do toga da je u ponedjeljak pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla kako će danas predati kaznenu prijavu protiv bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara. Pretpostavlja se kako će ga prijaviti za zločin iz mržnje.

‘Locirati, identificirati, uhititi, transferirati’

Bez prijave, ali s teškom artiljerijom, zbog “odavanja podataka” saborska zastupnica iz redova “Možemo” Sandra Benčić napala je iz istog razloga DP-ovca Igora Peternela optuživši ga da je “druker/cinker” u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno”. Jasno je da oko ove teme postoji žestoka polarizacija između lijevih i desnih, a pitanje koje se sasvim slučajno otvorilo jest je li u našem društvu moralno biti, kako bi rekla Benčić, druker.

Zanimljivo, oko slične teme govorilo se u Hrvatskoj i prije dobrih 20-ak godina, točnije bila je 2005., a tema je bila još osjetljivija: treba li hrvatskoj policiji odati informacije koje bi dovele do uhićenja generala Ante Gotovine. Tada se njegovo neizručivanje Haškom sudu, kao i generalov bijeg, smatrao glavnim preprekom da Hrvatska uđe u Europsku uniju, a Carla del Ponte prevrtala je i nebo i zemlju ne bi li ga locirala. Vladimir Šeks je pak, 2005. izrekao da Gotovinu treba “locirati, identificirati, uhititi, transferirati”, zbog čega se kasnije ‘posipao pepelom’, rekavši da to nisu bile njegove riječi nego da je njima samo prenio zaključke Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Tko bi od slavnih “drukao” Gotovinu?

Više nego znakovita anketa je koju je Slobodna Dalmacija provela te 2005. godine. Naime, novinar Saša Jadrijević Tomas zvao je političare i druge javne osobe, a njihovi odgovori dosita su zanimljivi, stoga se vrijedno prisjetiti ih. I zapitati se bi li isti ljudi smatrali da je “drukanje” prihvatljivo ili ne…

Od političara u grupi “drukera” koji su smatrali da je građanska dužnost prijaviti Gotovinu našli su se Đurđa Adlešić, Ingrid Antičević-Marinović, Željka Antunović, Radimir Čačić, Damir Kajin, Šime Lučin, Zlatko Kramarić, Mate Granić i Jozo Radoš, dok bi tako nešto izignorirali Ivo Lončar, Ivić Pašalić, Željko Pecek, Zdravko Tomac, Ruža Tomašić, Zlatko Vitez i Slaven Letica.

No, podsjetimo kako au reagirale javne osobe, a da stvari ne budu izvučene iz konteksta… Hloverka Novak-Srzić je ponešto dvojila: “Da vidim Gotovinu, ja bih sasvim sigurno reagirala. Zvala bih premijera i kamere, a onda bi on postupio kako zna. Ja svoju odgovornost prebacujem na drugoga. Dužnost je da se bjegunce prijavi, ali kod Gotovine je to drukčije jer je ta optužnica upućena na njega, ali i prema cijeloj državi. To je prije svega pitanje politike, a ne policije”, rekla je.

Vedran Mlikota nije imao nikakve dvojbe. “Europa nas previše j..e. Ne bih okrenuo 92, ali mislim da je on jako zakomplicirao sve skupa što se događa u RH, ako je istina ono kako nam se prezentira situacija s njim u medijima. Mislim da je više učinio dobroga nego lošega u ratu. Mislim da nas Europa sada malo previše j… s tim”, rekao je glumac. Njegov kolega Zlatko Vitez bio je još odriješitiji: “Pa naravno da ga ne bih prijavio! Kako me to uopće možete pitati?! Ma nikada ga ne bih prijavio, pa čak ni onda. Ja ga poznajem osobno iz vremena rata i bili smo zajedno u najljepšim trenucima hrvatske države. On je najzaslužniji čovjek u Domovinskom ratu!”

Vedrana Rudan, spisateljica, mnoge je tada iznenadila. “Ne bih! Zato što je to neka prozirna igra između onih koji imaju moć, tj. SAD-a i Zapada, i robova – Srbije i Hrvatske koje moraju izručivati svoje zločince sudovima na koje ne odlaze zločinci iz ostatka svijeta. Gotovina nije, kad ga usporedim s Bushom, Putinom i Berlusconijem, nikakav zločinac. Da se razumijemo, ja ne volim ratnike i muškarce tri glave niže od mene, ali 92 ipak ne bih okrenula”, glasio je njezin stav. S nekim stavovima Rudan složio se i Oliver Mlakar koji ga također ne bi prijavio. “Da ga vidim, ne bih zvao policiju, jer nisam prijavljivač. Ako ga policija traži, neka ga onda ona i nađe. Općenito sam protiv toga Haaškoga suda. To je politički sud i jahati na tom nesretnom Gotovini, i zbog toga držati ovu zemlju i narod taocima, to nema nikakvoga smisla.”

Sa sasvim suprotnog kuta oglasila se Danijela Trbović, voditeljica na HTV-u. “Ja bih ga prijavila bez ikakvoga dvoumljenja, jer zakon treba poštovati. Nismo se borili da bi netko bio iznad zakona. Pametan zna čemu služi pojas. Jest da smo “od stoljeća sedmog” tu, ali što se tiče EU-a, sami smo se doveli u ovu situaciju. Prijavila bih ga zbog građanske dužnosti, a ako bi mi dali novac, deset posto bih dala u humanitarne svrhe, a ostalo bih sebi humano donirala”, bio je njezin pokušaj duhovitog odgovora.

‘Gotovinu stavljaju iznad zakona jer Hrvati vole mitove i legende’

Za “cinkanje” je bila i Sanja Sarnavka, udruga B.a.b.e: “Prijavila bih ga bez razmišljanja. Što se tiče tih nagrada, ja bih novac jedino uzela da ga dam svojoj udruzi ili skloništu za žene u Hrvatskoj. To bi bilo dobro. Gotovinu stavljaju iznad zakona jer Hrvati vole mitove i legende. Ta mitološka ljubav je dosta hranjena od strane države. Da se odmah reagiralo na pravi način, sad ne bi bilo ovih pitanja. Ljudi koji nemaju kruha vole igre; podržavajući Gotovinu, misle da sebi nešto čine u životu”, poručila je.  Slično je razmišljao i Žarko Puhovski: “Naravno da bih prijavio. Treba prihvatiti da je to naš sud, a meni se čini da se neke stvari na Haaškom sudu mogu raščistiti i ne vidim drugoga rješenja. To se ne može rješavati tako da se pravim da nekoga ne vidim na ulici. Čovjeka treba prijaviti ako ga se prepozna, to mi je potpuno jasno.”