Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio je žalbu Zdravka Mamića i tako potvrdio odluku Županijskog suda u Osijeku kojom su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanje, kao nezakonitih dokaza, dokumentacije koju su predali uz optužnicu. Riječ je o trećoj optužnici protiv Zdravka Mamića kojom ga se, kao izvršnog direktora, tereti za izvlačenje 16,7 milijuna kuna iz Građanskog Nogometnog Kluba Dinamo.

Druga i treća optužnica su spojene, a drugom se Mamić tereti da je zajedno sa svojim bratom Zoranom Mamićem, sinom Marijom Mamićem, Damirom Vrbanovićem, Nikkyjem Vuksanom, Igorom Krotom i Sandrom Stipančićem, putem off-shore računa oštetio Dinamo za gotovo 200 milijuna kuna.

Podsjetimo, u prvom sudskom postupku Zdravko Mamić osuđen je na osječkom Županijskom sudu na šest i pol godina zatvora, no izricanje presude dočekao je u Bosni i Hercegovini u koju je pobjegao, i koja je odbila zahtjev za njegovim izručenjem. Zdravko Mamić putem svoga odvjetnika Veljka Miljevića žalio se na odluku osječkog suda koji je odbio izdvajanje iz spisa dokumentacije koju je prikupio tužitelj USKOK-a Sven Mišković. Odvjetnik je tvrdio da Mišković nije ovlašteni tužitelj, no osječki i Vrhovni sud suprotnog su mišljenja.

– Prema odluci Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske na rad u toj istrazi privremeno je raspoređen zamjenik općinskog državnog odvjetnika. Vrhovni sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je privremeno upućivanje zamjenika nižeg državnog odvjetništva na rad u USKOK moguće na određeno vrijeme (najviše godina dana), bez ograničenja u pogledu ponovljenog upućivanja i bez ograničenja rada na određenom predmetu. Zakon ne propisuje uvjete u odnosu na radno iskustvo upućene osobe, niti ograničava opseg poslova koje bi privremeno upućeni zamjenik državnog odvjetnika mogao obavljati u USKOK-u. Zamjenik koji je radio na ovome predmetu obavljao je određene poslove na temelju valjano donesene odluke Glavnog državnog odvjetnika. Postupao je stoga u svojstvu ovlaštenog tužitelja. Radnje takvog zamjenika uključuju i pribavljanje dokaza. Dokazi koji su tako pribavljeni, pribavljeni su po ovlaštenom tijelu i u propisanom postupku, pa zato nisu nezakoniti dokazi. O tome već postoji izražen stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u više odluka – navodi se u obrazloženju odluke Vrhovnog suda.