Marić: 'Depoziti u Sberbanci su sigurni, ni isplate mirovina preko te banke nisu pod znakom pitanja'

Dan nakon što su lideri zemalja članica EU donijeli zaključke po pitanju drugog paketa sankcija protiv Rusije i Bjelorusije vezano uz agresiju prema Ukrajini, na današnjem neformalnom sastanku ministara financija članica EU (Ecofin) razgovaraju o samim reperkusijama tih mjera i njihovoj implementaciji, kazao je Marić u on-line izjavi iz Pariz.

Po njegovim riječima, ministri financija podržavaju u najkraćem mogućem roku implementaciju svih tih mjera.

Marić je istaknuo da je pritom izuzetno važno procijeniti efekte tih mjera ne samo na one prema kojima su sankcije usmjerene, nego i prema pojedinim grupacijama odnosno članicama, pa tako i Hrvatskoj.

U sklopu toga, osvrnuo se na pojedine ruske banke koje imaju vlasnički udio u Foretenova grupi, kazavši da je Uprava Fortenove ranije priopćila da su poduzete aktivnosti koje su u potpunosti stabilizirali poslovanje te da ono nije ugroženo uvođenjem sankcija, kao ni sama likvidnost kompanije.

Što se tiče likvidnosti domaćeg financijskog sustava, Marić je poslao je poruku građanima koji su deponenti u Sberbanci Hrvatska, da se uvedene sankcije ne odnose na podružnice ruskih banaka u pojedinim članicama EU, pa tako ni u Hrvatskoj.

"Sama Sberbank Hrvatska nije u ugrozi od ovih sankcija u Hrvatskoj. No, moramo razmišljati i o svim scenarijima koji mogu nastati, pa u tom kontekstu treba spomenuti da u Hrvatskoj i EU postoji sustav osiguranja depozita do 100.000 eura u pojedinoj banci", istaknuo je Marić.

Podsjetio je da su danas iz HNB-a i Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) dali izjave u vezi toga. Direktorica HAOD-a Marija Hrebac poručila je da sustav osiguranja depozita u Hrvatskoj postoji više od 20 godina, a upravo zbog tog sustava nema nikakvoga razloga za paniku građana.

Tako od trenutna 69.952 klijenta odnosno deponenta u Sberbanci, njih 69.858 je zaštićeno sustavom osiguranja depozita, dok ih tek 90-ak to nije, a tu je prije svega riječ o financijskim institucijama. Taj sustav, u slučaju da dođe do nekih neželjenih događaja, jamči zaštitu svim klijentima do iznosa od sto tisuća eura bez obzira bile fizičke ili pravne osobe. 

U ovom trenutku, riječ je o oko 3,8 milijardi kuna osiguranih depozita u Sberbanci, a Fond za osiguranje depozita, koji isključivo financiraju kreditne institucije, u ovom trenutku raspolaže s više od 5,6 milijardi kuna.

"Preko 99 posto, dakle velika većina deponenata u Sberbanci ulazi u sustav osiguranja depozita. Ukoliko dođe kojim slučajem i do najgoreg scenarija u smislu funkcioniranja te banke, njihovi štedni ulozi su osigurani", poručio je Marić iz Pariza.

Dodao je da ni isplate mirovina preko te banke nisu pod znakom pitanja. "One će svakako biti isplaćene, isplata mirovina kreće kroz 10-ak dana. One su sigurne", naveo je ministar.

Rast BDP-a jako dobra vijest

Osvrnuvši se na podatke DZS-a o rastu BDP-a, Marić je rekao da je to jako dobra vijest, koja pokazuje da je RH već u 2021. godini dosegla, pa i premašila razinu realnog BDP-a od one pretkrizne 2019. godine za 1,5 postotnih bodova.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom kvartalu 2021. porastao 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. U cijeloj prošloj godini porastao je 10,4 posto, najviše od kada DZS prati te podatke.

To je, rekao je Marić, iznad očekivanja odnosno procjena svih relevantnih institucija, od Vladinih, HNB-a, rejting agencija te banaka i njihovih analitičara. Podsjetio je i da je originalni proračun za prošlu godinu bio baziran na procjeni rasta od 5,2 posto.

Dobrom viješću ocijenio je i da su robni izvoz, investicije i potrošnja dobrim dijelom bili glavni pokretači rasta i u zadnjem lanjskom tromjesečju, i u cijeloj 2021. godini. 

Istaknuo je i da je prema dosad objavljenim podacima za EU članice, Hrvatska po rastu BDP-a u prošloj godini na prvom mjestu u EU, što je potvrda svih mjera tijekom koronakrize da su bile dobro ciljane, adekvatne i pravovremene, jer su očuvale gospodarsku aktivnost, zaposlenost i u konačnici utjecali da rezultat bude i bolji od očekivanja.