Marić na aktualcu: Nećemo dozvoliti ukidanje minusa niti da netko njima trguje

15.09.2021. 13:29:00

Saborski zastupnici, nakon dvomjesečne ljetne stanke, ponovno su sjeli u klupe. Redovito jesensko zasjedanje počelo je aktualnim prijepodnevnom, tijekom kojeg pitanja premijeru i ministrima postavlja 39 zastupnika. Među točkama na dnevnom redu su izbor predsjednika Vrhovnog suda te izmjene Zakona o obnovi. Prijenos sjednice Hrvatskog sabora možete pratiti na našem 4. programu.

Kako je u podnevnom HTV-ovom Dnevniku javila Tatjana Munižaba, čini se da su se klubovi zastupnika SDP-a i Domovinskog pokreta iscrpili svojim ovoljetnim unutarstranačkim ratovima pa su prema članovima Vlade poprilično blagi.

- Ili je ta strategija nepostavljanja pitanja predsjedniku Vlade zapravo taktika da ih, kako neslužbeno SDP-ovci kažu, u odgovorima Andrej Plenković ne potaraca s obzirom na njihove unutarstranačke probleme, rekla je Munižaba.

Na prvom dijelu aktualca na izmaku ljeta i ponovnom zamahu COVID-a dominirale su zdravstvene teme, pitanje stanja zdravstvenoga sustava i njegovih financijskih mogućnosti da podnese četvrti val.

Grbin o obnovi nakon potresa

Jedno od pitanja postavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, i to premijeru Andreju Plenkoviću o obnovi nakon potresa. Ustvrdio je kako godinu dana od donošenja Zakona o obnovi građani u pravilu čuju izlike.

- Stvarna obnova, kako na području Zagreba, tako i na području Banije, još uvijek nije počela. Zbog toga je moje pitanje vama - kada ćemo prestati s izlikama i kada ćemo početi sa stvarnom obnovom?, rekao je Grbin.

Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo munjevito osigurali sredstva iz niza izvora, kojih imamo dovoljno, rekao je Plenković. Podsjetio je kako je Hrvatska jedina zemlja u EU osim šteta od COVID-a doživjela dva razorna potresa, te da su procijenjene štete "COVID puta četiri".

- Ta činjenica, od samog početka je bilo jasno i vama i nama i svima koji se time bave, znači da će nam obnova biti tema s kojom ćemo se baviti godinama, rekao je Plenković.

Dodao je da je ideja sa zakonom bila da bude sveobuhvatan, s naglaskom na sigurnosti obnovljenih zgrada i pravnoj sigurnosti.

- Pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, osobito u Gradu Zagrebu, pokazalo se da imamo nedorečenost u postupku javne nabave, pokazalo se da imamo potrebu za gradnju zamjenskih stambeno-poslovnih objekata, rekao je između ostalog premijer.

Najavio je izmjene zakona kako bi proces obnove postao propulzivniji i brži.

Grbin je izrazio nezadovoljstvo odgovorom.

- Postavio sam vam jasno pitanje - kada možemo očekivati da stvarna obnova počne. Na to pitanje odgovor niste dali, rekao je.

Podsjetio je kako je šef Fonda za obnovu Damir Vanđelić rekao da je do danas obrađeno samo oko 2 posto podnijetih zahtjeva.

Gospodine Plenkoviću, nije valjda da na apsolutno svakoj zgradi postoji problem s imovinsko-pravnim odnosima? Uvjeren sam da to nije tako. Ovaj zakon ne funkcionira niti tamo gdje su imovinsko-pravni odnosi neriješeni, ali bogami ni tamo gdje su riješeni. Ne funkcionira ni tamo gdje su ljudi sami obnovili svoje zgrade, a danas traže da im se pomogne i da im se sredstva refundiraju. Ovaj zakon ne funkcionira ni tamo gdje lokalna samouprava ima sve spremno da se počne s izgradnjom objekata, a država to koči. Poštovani gospodine Plenkoviću, ako ovako nastavimo, obnova će biti jedan od najvećih fijaska koje je Republika Hrvatska doživjela, poručio je Grbin.

Marić o minusima

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da Vlada neće dozvoliti ukidanje minusa na tekućim računima niti da netko njima trguje, a kada je riječ o rastu cijena istaknuo je kako će tražiti načine da se obuzda inflacija.

- Nećemo dozvoliti da se prekoračenja ukidaju i da netko s njima trguje, kazao je Marić odgovarajući Borisu Lalovcu (SDP) na pitanje koliki je stvarni dug prema prešutnim minusima u bankama i hoće li prekinuti praksu prodavanja dugova.

Naveo je da je gotovo 840 tisuća građana u prešutnom prekoračenju s prosječnim iznosom od 8800 kuna, a u dopuštenom oko 31 tisuća građana s prosječnim iznosom od oko 12 tisuća kuna, uz kamatnu stopu za dopušteno prekoračenje od 7,6 posto, a na prešutno od gotovo 11 posto.

Na upit Ivana Kirina (HDZ) koliko se rast iznosa fiskaliziranih računa može pripisati rastu cijena, Marić je kazao da jedan od razloga jest rast cijena, ali da se dio odnosi i na bolji mehanizam nadzora i kontrole.

Inflacija evidentno ubrzava, tražimo načine kako je obuzdati

- Inflacija evidentno ubrzava, HNB i Vlada obraćaju pažnju na to i tražit ćemo načine kako da obuzdamo inflaciju koja nije specifikum Hrvatske, najveći dio koji utječe na inflaciju je uvezen, najviše su porasle cijene energije, poručio je Marić i dodao da je prosječna inflacija u Hrvatskoj 1,7 posto, a u EU 1,9 posto.

Iznio je i podatak da je do jučer 3 posto viša vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje u 2019., s tim da je u trgovini 6 do 8 posto više, a u turizmu 12 posto manje nego 2019. godine.

No, samo u srpnju u turizmu je 5 posto više, a u kolovozu preko 21 posto više u odnosu na 2019., kazao je.

Ćorić: Do kraja godine nema brige o cijeni struje i plina

Na rast cijena u Hrvatskoj osvrnula se i Mirela Ahmetović (SDP), pitajući ministra gospodarstva Tomislava Ćorića što će poduzeti po tom pitanju.

- Do kraja godine naši građani ne moraju brinuti ni o cijeni struje niti o cijeni plina, istaknuo je Ćorić.

Dodao je da je opća razina cijena u Hrvatskoj 2,8 posto viša nego prošle godine te da je inflacija uzrokovana egzogenim šokom, prije svega prekidom lanaca dobave.

Nemojte obmanjivati javnost, cijena plina je porasla u travnju za 80 posto kućanstava, prosječna mirovina je porasla za 63 kune i to umirovljeniku amortizira poskupljenje ulja, mlijeka možda i kruha, a gdje je ostalo, kazala je Ahmetović nezadovoljna odgovorom.

Beroš: Kao društvo nismo u potpunosti spremni za 4. val pandemije

 

Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je kako će hrvatski zdravstveni sustav biti spreman za 4. val pandemije koronavirusa, no poručio je kako je pitanje koliko smo kao društvo i nacija spremni.

- Nismo u potpunosti. Današnjih 52,26 posto cijepljenih od odraslog stanovništva najmanje jednom dozom nije dovoljno da bi mirno ušli u jesen. Apsolutno nije dovoljno, odgovorio je Hrvoju Šimiću (HDZ) pa pozvao građane da se cijepe. Međutim, poručio je, zdravstveni sustav bit će spreman.

Cijepljenje je najbolji način borbe protiv epidemije i da se spriječi opterećenje zdravstvenog sustava, ne morate vjerovati meni, Vladi, Stožeru, vjerujte matematici koja pokazuje da među novozaraženima, hospitaliziranima, umrlima dominiraju necijepljeni sugrađani, poručio je građanima.

Odgovarajući Andreji Marić (SDP), koja je upozorila da je situacija u zdravstvu neizdrživa te ga upitala kada će početi provoditi reforme, Beroš je naglasio kako je Vlada svjesna situacije, a on odlučan poduzeti reformske korake nužne da bi se stabilizirao sustav.

U tijeku je priprema određenih reformskih koraka podijeljenih u tri koraka, o detaljima ne mogu previše govoriti prije nego prijedlog strategije bude usuglašen, rekao je zastupnici.

Ipak, otkrio je tri cilja reforme: osiguranje dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite, optimalno korištenje resursa i stabilizacija sustava u organizacijskom i financijskom planu.

Vrijeme je da se pokrenete i da nešto napravite, rekla mu je Marić.

Beroš se složio sa zastupnicom Ivanom Kekin (Nova ljevica) da je Hrvatskoj potrebna hitna helikopterska medicinska te istaknuo da ministarstvo ulaže napore kako bi se raspisao međunarodni natječaj.

Imperativ u budućem vremenu je uspostava vlastite hitne helikopterske službe, rekao je Beroš u dodao da ništa nije besplatno te da će za to trebati i podrška Ministarstava financija.

Zatvaranje škola

Draganu Jeckov
(SDSS) zanimale su potencijalne demografske mjere navodeći podatak da je u 405 područnih škola manje od 10 učenika i da bi uskoro mogle biti zatvorene.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijale politike Josip Aladrović odgovorio joj je da su kada je riječ o demografiji pred Hrvatskom izazovna vremena, no da Vlada donosi niz horizontalnih politika, te da će do kraja 2021. usvojiti strategiju demografske revitalizacije Hrvatske, kao i da će ekonomska perspektiva biti zalog za demografski rast.

Siguran sam da ćemo u sljedećem razdoblju imati puno bolje demografske pokazatelje, istaknuo je Aladrović.

O ratnoj odšteti

Stipo Mlinarić (DP) pozvao je premijera Andreja Plenkovića na pokretanje međudržavnog sudskog spora za ratnu odštetu od Srbije.

- Ovdje se ne radi o novcu, jer se žrtve ionako ne može naplatiti. Ovdje se radi o dostojanstvu te žrtve, radi se o povijesti našeg obrambenog Domovinskog rata, rekao je Mlinarić.

Plenković je rekao da su temu ratne štete podigli na bilateralnoj razini te da ministarstva i stručnjaci rade na toj temi.

- Nismo je ni na koji način smetnuli na uma. Dijalog koji potpredsjednik Medved, ministri Malenica, Božinović, Banožić, ja osobno vodimo s udrugama hrvatskih logoraša, sastanci koje s njima vodimo, podrška koju im dajemo, njihovim zahtjevima, su i iskreni i konkretni i kontinuirani, rekao je Plenković, dodavši kako će nastojati da pravda bude realizirana.

Poručio je i da istina o Domovinskom ratu nije upitna.

Mlinarić je rekao kako nema ništa protiv Plenkovića ni protiv udruga branitelja, logoraša i nestalih, ali da je ovo preozbiljno pitanje da bi se prepustilo udrugama.

Ovdje država mora stati s pravničkim timom koji će voditi spor protiv Srbije pred međunarodnim sudovima, a ne prepustiti udrugama... Dajete novac udrugama da bi pojedinci tužili Srbiju. Ja vam sad kažem pred cjelokupnom javnošću - pojedinci gube tužbe pred srbijanskim sudovima i dobivaju da moraju platiti sudske troškove, rekao je Mlinarić.

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, odgovarajući Zvonimiru Troskotu (Most) na upit što misli napraviti s HE Lešće koja "mlade šalje u sanduke" puštajući vodeni val, kazao je da su nakon nemilog događaja dane jasne upute da se u koordinaciji s Karlovačkom županijom razradi sustav informiranja svih stanovnika nizvodno od HE Lešće.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman na upit Roberta Jankovicsa (NZ) o granici sa Srbijom na Dunavu kazao je da se pregovori o končanom utvrđivanju hrvatsko srbijanske granice odvijaju te da je na zadnjoj sjednici komisije u lipnju 2019. u Beogradu zaključeno da postojeća odstupanja katastarskih granica nisu toliko velika da se ne bi mogla barem pokušati uskladiti bilateralnim dogovorom.

Dodao je da se hrvatsko stajalište temelji na međunarodnom pravu i da su područja na lijevoj obali Dunava ukupne površine 115 kilometara, među kojima su i područja Kenđije i Karapandže, Vukovarske i Šarengradska ade, katastarski evidentirana u Hrvatskoj i nad njima Hrvatska ima isključivu građanskopravnu, upravnu, sudsku i policijsku nadležnost.

Ako se to pitanje ne riješi bilateralno, postoji Međunarodni sud pravde, kazao je Grlić Radman.

Ministrica fondova EU Nataša Tramišak govoreći o fondovima EU istaknula je da su se novom podjelom na regije povećale bespovratne potpore za sve poduzetnike u Hrvatskoj i u svim regijama.

Himna i minuta šutnje

Odavanjem počasti domovini, himnom Lijepa naša, koja se izvodi na početku svakoga redovitog zasjedanja, Hrvatski sabor u srijedu je počeo redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca.

Sabor je minutom šutnje odao i počast svima koji su dali život za Hrvatsku, posebno hrvatskim braniteljima, zastupnicima i svima koji su zaslužni za Hrvatsku.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u ime svih zastupnika izrazio je iskrenu sućut Mostovu zastupniku Marinu Miletiću zbog gubitka supruge.

Zastupnici, koji su se protekla dva mjeseca odmarali, bez prekida će zasjedati do 12. studenoga, tada će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. U Sabornicu se vraćaju 24. studenoga i u njoj ostaju do ustavnog roka, a po potrebi i dulje, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

U Saboru se i dalje provode epidemiološke, odnosno mjere zaštite od zaraze koronavirusom, pa će, kao i ljetos, zastupnici s govornice i s mjesta govoriti bez zaštitnih maske, a u sabornici će sjediti s maskama.

Sabor je utvrdio dnevni red prema kojemu će raditi, a na kojemu je, za sada, 130 točaka.

Pavliček: Jednoglasno osuditi inicijativu o isticanju srpskih zastava


Zastupnik Marijan Pavliček (HKS) predložio je da Hrvatski sabor jednoglasno osudi inicijativu iz Srbije da Srbi iz svih srpskih zemalja 15. rujna izvjese srpske zastave, na što mu je predsjednik Sabora uzvratio je da je ta inicijativa promašena i da ne zaslužuje posebnu raspravu.

To nema nikakve veze s patriotizmom, to nije nikakvo ohrabrivanje sunarodnjaka koji žive u okolnim zemljama, to je jedna vrsta pretenzija prema susjednim državama koje Srbija konstantno vrši, kazao je zastupnik.

O tome je u utorak, po meni, vladajuća većina rekla što je trebala reći, o tome slobodno možete govoriti u slobodnom govoru, no, mislim da ta inicijativa ne zaslužuje posebnu raspravu, jer je promašena sama po sebi, rekao je Pavličeku Jandroković.

Izrazio je zadovoljstvo da su se predstavnici srpske nacionalne manjine jasno izjasnili o inicijativi, te poručio kako ne bi otvarao posebnu raspravu o njoj.

Zastupnica Karolina Vidović Krišto (NZ) prozvala je predsjednika Sabora što još uvijek nije riješeno imenovanje tajnika Sabora, s obzirom na to da je sadašnjem mandat istekao prije 11 mjeseci.  

Neprihvatljivo je da Sabor krši zakon, da imamo situaciju da 11 mjeseci funkciju tajnika obnaša osoba koja za to nije ovlaštena. To ste imenovanje bili dužni riješiti u zakonskom roku ili ga barem ubrzati nakon što je ta tema dospjela u javnost, rekla je zastupnica Jandrokoviću.

Točka će vrlo brzo doći u dnevni red, nakon što parlamentarna većina obavi konzultacije, odgovorio je Jandroković.

Izvor: HRT

Izvorni autor: HRT

Autor: