Polako počinjemo razotkrivati ​​složene interakcije između mentalnog i fizičkog zdravlja. Istraživači su pronašli mnoštvo dokaza kako pozitivne emocije mogu poboljšati imunološki sustav, dok ga negativne emocije mogu suzbiti, piše PsychCentral.

Primjerice, pojedincima može trebati i do godinu dana za oporavak zdravog imunološkog sustava nakon smrti supružnika.

Studije na onima koji su preživjeli seksualno zlostavljanje i onima s posttraumatskim stresnim poremećajem sugeriraju kako imaju povišenu razinu hormona stresa, kao i studenti u vrijeme ispita. U tim skupinama ljudi i drugima koji doživljavaju usamljenost, bijes, traumu i probleme u vezama, infekcije traju dulje, a rane zacjeljuju duže.

Obitelj povoljno utječe na naš imunološki sustav

Međutim, čini se da zabava s prijateljima i obitelji ima suprotan učinak na naš imunološki sustav. Socijalni kontakt i smijeh imaju mjerljiv učinak nekoliko sati. Opuštanje masažom ili slušanjem glazbe također smanjuje hormone stresa.

Razlozi za ovu vezu i dalje su nejasni, no čini se da mozak izravno utječe na hormone stresa poput adrenalina i kortizola, koji imaju široko rasprostranjene učinke na živčani i imunološki sustav. Kratkoročno nam donose veću svijest i povećanu energiju, ali kad se produljuju, učinci su manje korisni. Oni dovode do dubokih promjena u imunološkom sustavu, koje povećavaju šanse da dođe do “greške” u imunološkom sustavu.

Stres također može dovesti do pretjerane aktivacije imunološkog sustava, što rezultira povećanim rizikom od autoimunih bolesti poput artritisa i multiple skleroze. Kožna stanja poput psorijaze, ekcema, osipa i akni također se mogu intenzivirati, a stres može potaknuti i napade astme.

Uvidi iz “placebo efekta”

Poveznica um-tijelo također se našla u eksperimentima u kojima se osobama s infekcijama daju placebo (neaktivni) tretmani, za koje misle da su stvarni. Iako liječenje nema medicinskog učinka, ti dobrovoljci prijavljuju blaže simptome od onih koji se ne liječe.

Također je utvrđeno da sretniji ljudi mogu rjeđe obolijevaju od prehlade.

Suvremeni svijet i stres

Dr. Sheldon Cohen, profesor psihologije sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu, u svom istraživanju sugerira kako našu osjetljivost na infekciju lako možemo promijeniti odabirom životnog stila.

“Ne pušite, redovito vježbajte, hranite se zdravo, pokušajte smanjiti stres u svom životu i ojačajte svoje međuljudske odnose”, savjetuje dr. Cohen.

Mnoge se stresove ne može potpuno izbjeći, ali možemo smanjiti stres u pozadini i reakcije na stresne događaje. Ipak, to je lakše reći nego učiniti. Suvremeni svijet gotovo je postavljen da proizvodi tjeskobu i frustraciju. Preporuča se delegiranje posla ili uklanjanje manje važnih stavki s popisa obveza – kako bi se smanjio stres.