Meteoropatija: Po vrućinama pada krvni tlak i šire se žile

Ljeto teško pada mnogim ljudima koji tada osjećaju bolove i napetost u glavi. Dolaskom hladne fronte krvne žile se stežu, a to opterećuje srce. Tada postoji veća mogućnost moždanog i srčanog udara

Proljeće i jesen godišnja su doba s hirovitim vremenom, no zadnjih desetljeća ni ljeta ni zime nisu pošteđeni naglih i snažnih oscilacija u atmosferskim prilikama. Loša je to činjenica za one koji su posebno osjetljivi na promjene vremena – meteoropate.

Prvi pisani trag o utjecaju vremenskih prilika na ljudski organizam ostavio je grčki liječnik Hipokrat prije 2400 godina. U knjizi “O zraku, vodama i mjestima” upozorio je da tijekom naglih vremenskih promjena treba posebno paziti na bolesnike. Iako je još u 5. stoljeću pr. Kr. uočena poveznica između vremenskih prilika i zdravlja, donedavna je veći dio javnosti smatrao meteoropatiju umišljenom bolešću.

Tek je u drugom dijelu 20. stoljeća znanost potvrdila da meteoropatija nije plod samoobmane, nego stvaran fiziološki fenomen i da vremenske prilike snažno utječu na organizam. Nedavna su istraživanja pokazala da je 30 posto stanovništva u umjerenom klimatskom pojasu osjetljivo na promjene vremena. Skoro svaki treći čovjek osjeća se slomljeno kad naglo zahladi, naglo zatopli, počne kišiti ili puhati vjetar.

 - Meteorološki faktori koji utječu na čovjeka su temperatura zraka, vlaga, brzina vjetra, atmosferski tlak, kiša i oluje s tipičnim učincima koje imaju na zrak - ionizacijom, elektricitetom i turbulencijom. Simptomi su naglašeniji ako je više faktora prisutno istovremeno - kaže dr. Angelico Brugnoli sa Zavoda za klimatološku medicinu pri Milanskom sveučilištu.

Nastup i trajanje simptoma

Obično oko 24 sata prije nastupa promjene vremena osjetljivi ljudi osjećaju neke simptome. Tegobe su najizraženije neposredno prije no što nastupi promjena vremena, a počinju se ublažavati kad je promjena dovršena. Ako nove vremenske prilike potraju, simptomi prolaze nakon dan ili dva i vraćaju se uoči iduće promjene. Najčešći su simptomi potištenost, bezvoljnost, razdražljivost, tjelesna slabost, problemi s tlakom, glavobolja, bolovi u zglobovima i mišićima, teško disanje, probavne smetnje i neobjašnjivi umor.

Česte su i srčano-krvožilne smetnje kao što su lupanje srca i bol u prsima. Dva su glavna tipa meteoropatije. Primarna meteoropatija javlja se kod zdravih ljudi, koji trpe tegobe samo uoči i tijekom vremenskih promjena. Sekundarna meteoropatija pogađa ljude koji su otprije bolesni i kojima vremenske promjene pogoršavaju stanje. Među njima su oni koji pate od migrene, astme, alergije, osteoartritisa, uklještenja živaca, bolova u leđima, čira na želucu, žučnih i bubrežnih kamenaca. Mnogi oboljeli od migrene i bolesti zglobova kao što je reumatoidni artritis uspješnije prognoziraju nastup lošeg vremena nego iskusni meteorolozi. Liječnici potvrđuju da takvi pacijenti osjećaju bol dok se približava ciklona - fronta niskog tlaka. 

- Atmosferski faktori, a ponajviše pad zračnog tlaka, vrlo su važni okidači kod mnogih bolesnika - tvrdi dr. George Urban iz klinike Diamond Headache u Chicagu. Pojava srčanog ili moždanog udara dolaskom hladne fronte nastaje uslijed stezanja krvnih žila što uzrokuje povećanje otpora u krvožilnom sustavu, čime se dodatno opterećuje srce i dolazi do porasta krvnog tlaka. Suprotno, za vrijeme vrućina dolazi do širenja krvnih žila i do pada krvnog tlaka što posebno smeta meteoropatima.

Reuma i artritis

Poznato je da reumatičari predosjećaju nevrijeme danima unaprijed po bolovima u bolesnim zglobovima i kostima. Takvi bolovi zahvaćaju i ožiljke po tijelu, a vezani su uz zračni tlak.

Pogoršanje reumatskih bolova prije ciklone i pada atmosferskog tlaka uzrokovano je širenjem sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica. Sličan mehanizam uzrokuje tlak na mišiće i živce, što za posljedicu ima bolove.

Nedavno je istraživanje potvrdilo da nagle promjene u temperaturi i tlaku zraka uzrokuju nalete glavobolja i migrena. Istraživanje objavljeno u reviji Neurology obuhvatilo je 7054 pacijenta koji su u Bostonu liječeni od migrene tijekom sedam godina. Istraživači su provjerili kakvi su atmosferski uvjeti vladali jedan do tri dana prije no što su pacijenti primljeni u bolnicu. Sniženje zračnog tlaka dva do tri dana prije posjete bolnici povećavalo je rizik od migrene. I porast temperature povećava vjerojatnost od migrene po stopi od 7,5 posto za svakih pet dodatnih Celzijevih stupnjeva. Ciklona i prateći pad atmosferskog tlaka uzrokuje i druge poremećaje u organizmu.

Zlokobna južina

Pad tlaka često je praćen toplim južnim vjetrom. Topli su vjetrovi pozitivno ionski nabijeni, što znači da su bogati česticama zraka kojima nedostaje po jedan elektron, objašnjava Tanja Pekez-Pavliško, dr. med. spec. obiteljske medicine. Pozitivni ioni pogubno djeluju na raspoloženje jer narušuju rad moždanog centra hipotalamusa i hipofize, žlijezde s unutarnjim izlučivanjem. Za jakog toplog vjetra rastu stope prometnih nesreća. Obrnuto, anticiklonu prati visok tlak zraka i obilje negativnih iona, koji djeluju povoljno na raspoloženje. 

Po nekim ispitivanjima, broj je osjetljivih na vremenske prilike u porastu. Po dr. Pekez-Pavliško, najveći rizik od meteoropatije snose srčani bolesnici i ljudi osjetljivih i nestabilnih živaca, dakle oni koji su anksiozni i depresivni. Zadnjih se desetljeća vremenski prilike izmjenjuju brže nego ranije, dok prijelazna razdoblja između godišnjih doba nestaju. S druge strane, ljudi provode sve više vremena u zatvorenim prostorima s umjetno reguliranom mikroklimom, čime oslabljuju prirodnu sposobnost nošenja s atmosferskim prilikama. 

Borbene taktike

Istraživanja pokazuju da tjelesno aktivni ljudi, koji provode više vremena na otvorenom, jedva osjećaju promjene atmosferskih uvjeta. Stoga pronađite vremena za izlazak iz kuće da biste ojačali otpornost organizma na vanjske utjecaje. Izložite se cijelom rasponu temperatura i vlažnosti zraka pa se prošećite i po kiši i snijegu. Ako morate provoditi mnogo vremena u zatvorenom prostoru, dobro ga osvijetlite i redovno zračite.

- Prije svega, upozorava dr. Pekez-Pavliško, redovno pratite biometeorološku prognozu i ponašajte se u skladu s uputama stručnjaka. Bolesnici se moraju vrlo strogo pridržavati propisanih terapija. 

Tijekom južine, a osobito u vrijeme kad ona nadolazi, potrebno je voditi što jednostavniji život - nastavlja liječnica. To znači ne naprezati se, odgoditi sve teže poslove i jesti lakšu hranu. Budući da smo tada razdražljiviji i slabije koncentrirani, valja izbjegavati konflikte i donošenje teških odluka. 

Čvrst i krepak san vrlo je važan za meteoropate pa im dr. Brugnoli preporučuje prirodni sedativ kao što je valerijana, kamilica i pasiflora, poznata i kao Isusova kruna. 

- Bura je mnogo bolje podnošljiva i u pravilu ne donosi tegobe - napominje dr. Pekez-Pavliško. 

Bachove kapi

Bachove cvjetne esencije najznačajnija su alternativna terapija protiv tegoba izazvanih meteoropatijom. Kapi treskavice namijenjene su meteoropatima koje zahvaćaju snažne promjene raspoloženja i naglašen gubitak koncentracije. 
Kapi divlje ruže preporučuju se u slučaju potištenosti, bezvoljnosti i smanjenog spolnog nagona. Jedić ili ljutić indiciran je onima koji trpe od probavnih tegoba ili od napada panike.

Bijeli kesten suzbija stres onima koji pate od tjeskobe, potištenosti, navale misli i oslabljene koncentracije. Također sprečava ili ublažava glavobolju izazvanu stresom. 

Kapi gorušice preporučuju se protiv izražene depresije praćene napadima plača. Vodenika je korisna za one koji pod utjecajem vremena postaju napeti i razdraženi, a najjače djeluje protiv tegoba uzrokovanih jakim vjetrom. Kapi otrovnog bršljana namijenjene su meteoropatima s bolnim zglobovima, primjerice koljenima, čija bol često najavljuje kišu ili oluju. Djelotvornost biljnih lijekova kod meteoropatije potvrđena je 2002. istraživanjem Istraživačkog centra za medicinsku bioklimatologiju, biotehnologiju i prirodnu medicinu u Milanu.

Hidroterapija

Terapija vodom ili hidroterapija pokazala se uspješnom protiv simptoma meteoropatije. Sastoji se od naizmjeničnog tuširanja toplom i hladnom vodom, odnosno od uranjanja u toplu i hladnu vodu radi jačanja otpornosti organizma na temperaturne promjene. Najbolje je da se prvo na dvije do tri minute izložite mlazu tople vode, zatim se više minuta tuširajte hladnom ili barem mlakom vodom. Po ukusu obogatite hidroterapiju s aromaterapijskim uljem naranče. Nakapajte šest kapi ovog ulja u kadu s vodom. 

Ako ste starije dobi ili imate srčano-krvožilnih tegoba, prvo morate pitati liječnika je li vam dopušteno provoditi ovu terapiju.

Četiri meteorološka tipa

U pogledu odnosa prema vremenskim prilikama postoje četiri tipa ljudi. Pripadnost tipu ne ovisi o godišnjem dobu u kojemu ste rođeni, nego prema osobnosti.

1. Proljetni je tip vrlo aktivan, nemiran i agresivan. Ne vodi računa o zdravlju i ne osjeća umor dok mu organizam nije potpuno iscrpljen. Od vremenskih ga prilika najviše smeta jak vjetar. Trebao bi povremeno boraviti u brdskim ili šumovitim predjelima.

2. Ljetni je tip otvoren, optimističan, aktivan i ambiciozan. Otporan je na sve oblike stresa, uključujući klimatski. Može živjeti u većini krajeva svijeta, a ne odgovara mu jedino krajnja vrućina.

3. Jesenski je tip vrlo osjetljiv i pesimističan. Loše podnosi svaku vremensku promjenu i temperaturne krajnosti. Najbolje se osjeća živi li u umjereno toploj i suhoj klimi u blizini toplih mora.

4. Zimski je tip povučen, spor, oprezan i uporan. Loše podnosi stres i bol te je sklon tjeskobi i depresiji. Osjetljiv je na vlagu i hladnoću, koje mu uzrokuju bezvoljnost, tjeskobu, potištenost, zadržavanje tekućine i debljanje. Preporučuje mu se život u suhim, sunčanim i toplim krajevima.

Prijetnja toplog vjetra

Topli vjetrovi kao jugo, alpski fen, saharski široko, izraelski šarav i kalifornijska Santa Ana utječu na raspoloženje i zdravlje.

Pretpostavljalo se da je to posljedica pozitivne ionizacije zraka koju uzrokuju topli vjetrovi. Početkom osamdesetih pokusi na dobrovoljcima na Njujorškom sveučilištu potvrdili su pretpostavku da zrak pun pozitivnih iona nepovoljno utječe na zdravlje. Po istraživačima, među učincima pozitivnih iona bili su povećana psihička napetost, razdražljivost i usporene reakcije. 

- Otkrića su potencijalno vrlo važna jer je atmosferski naboj značajan dio zraka koji udišemo - napisali su istraživači.  

U normalnim uvjetima, molekule kisika, dušika, vodika u zraku nose sve elektrone te su električni neutralne. No, zbog raznih uzroka poneki elektron može “izletjeti” iz molekule pa ona postaje pozitivno nabijena ili pozitivni ion. Osim toplog vjetra, pozitivne ione stvaraju radijski i televizijski odašiljači, ventilatori i kablovi direktne struje.