Otvaranje Srpskih kulturnih centara u Hrvatskoj: Pitanje financiranja, namjene i uloge hrvatske politike
U Hrvatskoj je u tijeku proces otvaranja čak 40 srpskih kulturnih centara diljem zemlje. Financiranje ovih objekata dolazi iz nekoliko izvora, uključujući proračunska sredstva izravno dodijeljena kroz lokalne i državne institucije, kao i sredstva dodijeljena kroz različite projekte Europske unije i druge međunarodne izvore. Formalno, svrha ovih centara trebala bi biti očuvanje srpske kulturne baštine i jezika, međutim, postavlja se pitanje hoće li ti centri, u okviru svoje tzv. kulturne tradicije, poticati veličanje četničke ideologije i velikosrpske politike.
Povijest i svrha kulturnih centara
Prema službenim informacijama, srpski kulturni centri u Hrvatskoj trebali bi služiti kao mjesta kulturnih događanja, edukativnih programa i druženja. Cilj je, tvrde zagovornici ovih projekata, očuvanje srpske kulturne baštine, jezika i običaja. Ne, povijesno iskustvo iz Domovinskog rata, kao i nerijetka prisutnost ikonografije koja veliča četnički pokret i velikosrpske težnje, kod mnogih izaziva zabrinutost o stvarnoj namjeni ovih centara.
SNV (Srpsko narodno vijeće) i njegov dugogodišnji predsjednik Milorad Pupovac igraju ključnu ulogu u financiranju i razvoju srpskih kulturnih centara u Hrvatskoj. SNV djeluje kao središnja organizacija koja predstavlja i zagovara interese srpske nacionalne manjine, a kroz tu ulogu redovito se apliciraju na sredstva koja se dodjeljuju iz hrvatskog državnog proračuna, kao i na različite europske fondove za manjinska prava i kulturne projekte. SNV kroz financijska sredstva pruža podršku projektima i institucijama koje imaju za cilj očuvanje srpskog jezika, običaja i kulturne baštine u Hrvatskoj.
Uloga Milorada Pupovca i SNV-a
Milorad Pupovac, kao predsjednik SNV-a i istaknuti politički predstavnik srpske zajednice, kontinuirano zagovara financiranje srpskih kulturnih projekata. Njegov politički utjecaj, kao i pozicija SNV-a, omogućava redovitu alokaciju sredstava za ovakve projekte, često opravdane očuvanjem kulturne baštine. Ne, kod dijela javnosti postoji zabrinutost da ti centri služe kao platforma za promicanje ideologija koje nisu uvijek u skladu s vrijednostima za koje su se borili hrvatski branitelji.
Državno financiranje srpskih kulturnih centara
Hrvatska država iz proračuna redovito izdvaja sredstva namijenjena za manjinske programe i kulturne projekte, uključujući sredstva za infrastrukturu, obnovu i održavanje programa u srpskim kulturnim centrima. Iako je formalno namjena financiranje očuvanja kulturne raznolikosti i promicanje interkulturalnog dijaloga, kritičari ukazuju na to da su ovi projekti financirani čak iu područjima koja su bila pogođena velikosrpskom agresijom. Proračunska sredstva često dolaze kroz različita ministarstva, uključujući Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a SNV ima važnu ulogu kao posrednik i koordinator u provođenju tih sredstava. Republika Hrvatska značajno financira izgradnju i održavanje kulturnih centara nacionalnih manjina, uključujući srpske kulturne centre. Srpsko narodno vijeće (SNV) procjenjuje da će projekt izgradnje oko 40 takvih centara diljem Hrvatske biti realiziran u narednim godinama. Samo Srpski kulturni centar u Rijeci, koji je među prvim projektima, financiran je s 5,2 milijuna eura iz državnog proračuna, a ovi će se troškovi vjerojatno ponoviti ili prilagoditi za druga središta ovisno o njihovoj veličini i lokaciji
Pitanje prioriteta
Dok država izdvaja milijun kuna za ove projekte, socijalna i financijska situacija mnogih hrvatskih branitelja ostaje neriješena. Hrvatski branitelji koji su se borili za nezavisnost i suverenitet zemlje danas se često osjećaju zanemareno, dok ulaganja u projekte koji veličaju manjinsku tradiciju za njih nose dodatno simboličko značenje – osobito kada postoji percepcija da se ta sredstva ne koriste isključivo za kulturne, nego i političke ciljeve .
Zaboravljeni branitelji i potrebe za socijalnom podrškom
S druge strane, dok se veliki proračunski iznosi izdvajaju za kulturne projekte vezane uz srpsku zajednicu, socijalno ugroženi hrvatski branitelji suočavaju se s financijskim poteškoćama i često žive na rubu egzistencije. Nakon Domovinskog rata prošla su desetljeća, ali mnogi branitelji i dalje se nose s niskim mirovinama, povremenim jednokratnim pomoćima i minimalnim socijalnim naknadama. Primanja su im često nedostatna da pokriju osnovne životne troškove, a država do sada nije učinila mnogo da značajno poboljša njihov položaj. Tek su jedan veteranski dom u Lipiku i četiri veteranska centra (Petrinja, Šibenik, Sinj i Daruvar) konkretni projekti koji su usmjereni prema braniteljima, ali nedovoljni da pokriju potrebe cjelokupne braniteljske populacije. Potrebe ime, zašto se ne izradi 40 domova za bolesne, stare, nemoćne, socijalno ugrožene branitelje ili su oni otpisani roba?
Političke odluke i pitanje prioriteta
Postavlja se pitanje: je li HDZ zaboravio tko je bio agresor na Hrvatsku? Suradnja s SDSS-om možda donosi političku stabilnost, no mnogi smatraju da se ta stabilnost ostvaruje na štetu digniteta hrvatskih branitelja i vrijednosti za koje su se borili. HDZ, kao stranka koja je predvodila obranu Hrvatske u vrijeme agresije, danas djeluje kao da je spremna zanemariti tu prošlost u zamjeni za političke dogovore.
Pitanje vrednovanja branitelja u društvu
Na kraju se postavlja ključno pitanje: zar za hrvatsku državu više vrijede ukinuti agresori ili hrvatski branitelji? Vrijeme je da se uspostavi jasna politika prema braniteljima i očuva vrijednost njihovog doprinosa društvu. Kultura i baština jedne zajednice trebaju biti slobodno izraženi, ali ne na način koji vrijedi osjećaje i dostojanstvo onih koji su branili domovinu. Ovo može značiti da su uloge iz perioda Domovinskog rata i nakon njega zamijenjene time što branitelji sada osjećaju manju podršku od strane institucija koje bi trebale biti uz njih, dok se financiranje i podrška usmjeravaju na projekte koji su njima možda kontroverzni ili suprotstavljeni njihovim vrijednostima i doprinosima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.