Mirovinski fondovi postaju nečiji bankomat? “Taman se cijela priča lijepo poklapa”

O Vladinom projektu koji je u javnosti već dobio nadimak "nacionalizacija mirovinaca" u Newsroomu je s Domagojem Novokmetom komentirao novinar Forbesa Hrvatska Marko Repecki. Ono što muči kritičare, a država ne smatra problematičnim jest ideja će se s jednog mjesta, iz Banskih dvora odrediti kamo treba otići naša ušteđevina za mirovine i to suprotno svim pravilima koja su do sada važila za to područje.

Može li se spekulirati što je motiviralo Andreja Plenkovića da da prisili mirovinske fondove da izdvoje milijardu eura i prepusti ih na upravljanje nekom alternativnom fondu?

“Ako se prisjetimo prošlosti i ponašanja mirovinskih fondova koji su znali ulagati u prilično sumnjive aranžmane, ako se sjetimo dokapitalizacije Leda još dok je Todorić bio vlasnik, ako se sjetimo slučaja Nexe Grupe gdje su kupili obveznice, a kompanija je očito bila u financijskim problemima, primjera INGRA-e gdje su također izgubili novac, gdje su oni praktički pokušavali na neki način spasiti kompanije koje su tada bile u problemima, čini mi se da će sada takvo ponašanje dobiti zakonsku podlogu. Žele imati zakonsko rješenje da s pet posto tog novca upravlja država, što je jako, kao što smo već čuli, veliko plodno tlo za korupciju”, odgovara Repecki.

Alternativni fondovi su, objašnjava Repecki, po svojoj definiciji rizičniji čisto iz razloga jer oni imaju manju diverzifikaciju, manje raspršena ulaganja i sve ide u neke rizične projekte. “Potpuno je neobično da država zakonom tjera mirovinske fondove koji bi po svojoj definiciji trebali biti konzervativni, da ulažu u takve fondove. S druge strane onda to pokušavaju ublažaiti na način da je država ponudila zaštitu od gubitaka koji će se opet pokrivati novcem poreznih obveznika.”

“Kako god bilo, kad će taj alternativni fond ostvariti gubitak, na gubitku su građani – ili na mirovinama ili kao porezni obveznici”, kaže Repecki.

Ističe da je cijela podloga nejasna.

“Cijelo zakonsko rješenje upućuje na to da se želi stvoriti okvir da se u budućnosti može nekome pogodovati”, smatra Repecki. A mnogi kažu da bi mirovinci tako mogli postati nečiji bankomat, a najčešće se spominje – Frotenova.

Repecki podsjeća da smo već imali situaciju kada je Vlada vršila pritisak na mirovinske fondove da uđu u Frotenovu, no Allianz se pobunio. “Došlo je do problema i oni su sad smislili zakonsko rješenje kako da im praktički mogu uzeti novac i da rade s njim što žele.

Frotenova je dužna nešto više od milijardu eura po lošem kreditu koji ima trošak financiranja 18 posto. Alternativni fond bi od mirovinskih dobio – milijardu eura… “Taman se lijepo poklapa cijela priča”, rekao je Repecki.