Na današnji dan, 10. travnja 1941. Proglašena Nezavisna Država Hrvatska

Na današnji dan 10. travnja 1941. osnovana je Nezavisna Država Hrvatska. Ona je postojala od 10. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. NDH je proglasio putem Radio Zagreba pukovnik Slavko Kvaternik, i to u ime Ante Pavelića koji je tada bio u inozemstvu. Par dana kasnije Pavelić se vratio u Hrvatsku i s ostatkom ustaša preuzeo državu.

Osim teritorijalnih gubitaka u korist Italije, ustaše su uspostavile represivni režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je čak i prijeratni vođa hrvatskog naroda u Jugoslaviji dr. Vladko Maček. Ustaški režim je s vremenom počeo primjenjivati i njemačke rasne zakone za Židove i Rome, te progoniti sve protivnike vlasti, uključujući i Srbe. Na teritoriju NDH je došlo do pobuna i oružanih pokreta protiv države, koji su onemogućili efektivnu uspostavu ustaške vlasti na cijelom teritoriju države.

“Pri tom zaboravljaju da NDH nije bila samo puka “kvislinška” tvorba i “fašistički zločin” već i izraz kako političkih težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom, tako i spoznaja međunarodnih čimbenika, a u ovom slučaju vlade Hitlerove Njemačke, koja je na ruševinama versailleskoga krojila “novi europski poredak”, tih težnji Hrvatske i njenih geografskih granica. Prema tome, NDH nije bila samo puki hir osovinskih sila već je bila posljedak posve određenih povijesnih čimbenika.” (Dr. Franjo Tuđman, I. opći sabor HDZ-a, 24. veljače 1990.)

Proglašenju NDH prethodila je raspad i predaja vojske Jugoslavije nakon samo nekoliko dana rata. Time je došlo i do raspada prve Jugoslavije na čijem su teritoriju nastale nove države ovisne o Hitlerovoj Njemačkoj, a jedna od njih je bila i Nezavisna Država Hrvatska. Ostale dvije su bile Srbija i Crna Gora, a ostatak teritorija Jugoslavije podijeljen je između Bugarske, Mađarske, Italije i Njemačke.

Pukovnik Slavko Kvaternik izvršio je 10. travnja 1941. uspostavu NDH preko Radio Zagreba u 16 sati, a njemačke čete započele su ulaziti u grad Zagreb sat vremena kasnije. Hrvatski je narod iz početka oduševljeno dočekao stvaranje vlastite države, smatrajući da ne samo da je dobio državu, već da će izbjeći i veliki rat koji je već gotovo dvije godine bjesnio u Europi.

Osim toga diktatura srbijanskog režima u prvoj Jugoslaviji još je više ojačala težnje hrvatskog naroda za samostalnom državom. Međutim, vrlo brzo dolazi do prvih razočaranja.

Osim teritorijalnih gubitaka u korist Italije, ustaše su uspostavile represivni režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je čak i prijeratni vođa hrvatskog naroda u Jugoslaviji dr. Vladko Maček. Ustaški režim je s vremenom počeo primjenjivati i njemačke rasne zakone za Židove i Rome, te progoniti sve protivnike vlasti, uključujući i Srbe. Na teritoriju NDH je došlo do pobuna i oružanih pokreta protiv države, koji su onemogućili efektivnu uspostavu ustaške vlasti na cijelom teritoriju države.

U skladu sa ratnim prilikama u Europi i svijetu, sloma fašističke Italije i gubitaka Hitlerove Njemačke, dolazi i do propadanja NDH. Povlačeći se s njemačkom vojskom, vojne postrojbe NDH napuštaju glavni grad Zagreb u koji 8. svibnja 1945. ulaze partizanske postrojbe. Time je kapitulirala i prestala postojati Nezavisna Država Hrvatska, a državu su napustili uz vojsku i stotine tisuća civila: staraca, žena, djece i muškaraca u strahu pred partizanskom vojskom.

NDH – kako je uspostavljena i kakav je bio međunarodni položaj?

A kako je tekla uspostava NDH?

Pukovnik Slavko Kvaternik zamolio je dr. Vladka Mačeka da proglasi NDH. Dr. Maček je za hrvatski narod izborio visoku autonomiju Banovine Hrvatske u okviru Jugoslavije, koja je kod velikog dijela Srba bila primljena “na nož”. Pukovnik Kvaternik je ponudio to Mačeku jer je on bio zakoniti vođa hrvatskog naroda na temelju izborne pobjede 1938. godine. Maček je odgovorio: „Pukovniče, moja politička koncepcija je doživjela slom. Proglasi ti hrvatsku državu“. Nakon toga, Maček je na zamolbu pukovnika Kvaternika pročitao proglas preko Radio Zagreba, a koji je zatim bio tiskan u izvanrednom izdanju dnevnika „Hrvatski narod“ 10. travnja 1941:

„Hrvatski narode! Pukovnik g. Slavko Kvaternik, vođa nacionalista u zemlji, proglasio je danas slobodnu i samostalnu Nezavisnu Hrvatsku Državu na cijelom teritoriju hrvatskog naroda te je današnjim danom preuzeo vlast u svoje ruke. Pozivam sve Hrvate da se novoj vlasti pokore. Sve članove HSS-a molim, a kotarske poglavare pozivam da ostanu na svojim mjestima i da surađuju s novim vlastima. Dano u Zagrebu dne. 10. travnja 1941.“.

U NDH su imenovane tri vlade: prva na čelu s dr. Antom Pavelićem 17. travnja 1941., druga također pod njegovim predsjedništvom 10. listopada 1942., a treća na čelu s dr. Nikolom Mandićem 11. listopada 1943. NDH je od 1941.-1945. bila priznata od 17 suverenih i nezavisnih država (tada ih je bilo svega šezdesetak u svijetu). Bile su to: Kraljevina Mađarska, Njemački Reich, Kraljevina Italija, Slovačka Republika, Carevina Bugarska, Kraljevina Rumunjska, Carevina Japan, Španjolska, Finska Republika, Kraljevina Danska, Carevina Mandžurija, Kraljevina Tailand, Nacionalna Kina, Država Burma, Talijanska Socijalna Republika, Filipinska Republika i Slobodna Indija. Iako nikada nisu priznale NDH, konzulat u Zagrebu i diplomatske odnose imale su: Švicarska, Francuska, Argentina, Portugal, dok je Švedska priznavala putovnice.

NDH je imala konzulat u Beogradu, glavnom gradu Srbije.

Zanimljivo je da je NDH bila primljena u FIFA-u (Svjetski nogometni savez), Međunarodni crveni križ, Međunarodnu poštansku uniju (UPU) te da je pristupila Ženevskim konvencijama o poboljšanju postupka s ratnim zarobljenicima i ranjenicima na bojnom polju. Sudjelovala je kao  član u Savezu europskih književnika, pravnika, novinara, mladeži, filma, željeznica itd., a u tim savezima su sudjelovale i nezaraćene europske države. Sudjelovala je i u raznim trgovinskim međunarodnim ugovorima.

HRT-ov prilog o proglašenju NDH:

*Nezavisna Država Hrvatska (NDH), država koja je postojala u okviru osovinskoga poretka tijekom II. svjetskoga rata na području dijela današnje Hrvatske, BiH i dijela današnje Srbije; u njoj je uspostavljen ustaški režim, a politika joj je uvelike ovisila o odlukama Njemačke i Italije kao vojno-političkih pokrovitelja; nestala je nakon vojnog poraza Njemačke u svibnju 1945. NDH je nastala u jeku Travanjskoga rata i sloma Kraljevine Jugoslavije, a proglasio ju je preko radija vođa domovinske ustaške skupine S. Kvaternik 10. IV. 1941. pošto je V. Maček odbio ponudu Nijemaca da proglasi hrvatsku državu unutar osovinskoga sustava. Od svojega povratka u Hrvatsku 15. IV. 1941. do početka svibnja 1945. na čelu NDH bio je poglavnik A. Pavelić, koji je kao vođa ustaškoga pokreta već od početka 1930-ih djelovao na rušenju Jugoslavije i uspostavi neovisne hrvatske države. (enciklopedija.hr)

 

*Nezavisna Država Hrvatska (NDH), država koja je postojala u okviru osovinskoga poretka tijekom II. svjetskoga rata na području dijela današnje Hrvatske, BiH i dijela današnje Srbije; u njoj je uspostavljen ustaški režim, a politika joj je uvelike ovisila o odlukama Njemačke i Italije kao vojno-političkih pokrovitelja; nestala je nakon vojnog poraza Njemačke u svibnju 1945. NDH je nastala u jeku Travanjskoga rata i sloma Kraljevine Jugoslavije, a proglasio ju je preko radija vođa domovinske ustaške skupine S. Kvaternik 10. IV. 1941. pošto je V. Maček odbio ponudu Nijemaca da proglasi hrvatsku državu unutar osovinskoga sustava. Od svojega povratka u Hrvatsku 15. IV. 1941. do početka svibnja 1945. na čelu NDH bio je poglavnik A. Pavelić, koji je kao vođa ustaškoga pokreta već od početka 1930-ih djelovao na rušenju Jugoslavije i uspostavi neovisne hrvatske države. (enciklopedija.hr)