Na obnovi pravoslavne crkve u Pakracu bili su Mesić i Pupovac: '1991. je uništena i zapaljena'
Na portalu Liturgija.rs nedavno je navedeno kako je patrijarh srpski Porfirije služio svetu liturgiju obnovljenog sabornog hrama Svete Trojice u Pakracu, katedralnog hrama Eparhije pakračko-slavonske. Navode da je je crkva "skoro u potpunosti bila razorena tijekom ratnih zbivanja od 1991. do 1995. godine", ne spominjući srpsku agresiju na Hrvatsku, navodeći dalje da je njena obnova "donijela je veliku radost i novu nadu srpskom narodu u Slavoniji".
U Pakracu je početkom rujna bio i srpski princ Filip Karađorđević koji je ovom događaju posvetio podulji status na društvenoj mreži X. "Danas sam imao veliku čast prisustvovati posvećenju Saborne crkve Svetog Trojstva u Pakracu, kao i posvećenju obnovljene Pakračke biblioteke. Čin posvećenja predvodio je srpski patrijarh Porfirije uz sasluženje brojnih mitropolita i episkopa, igumana Hilandara Metodija i mnogih sveštenomonaha, u prisutnosti velikog broja vjernog naroda. Ovi događaji, koji se odvijaju u okviru obilježavanja Dana jasenovačkih mučenika, svjedoče o tome da je naš narod, unatoč strašnim stradanjima, sposoban obnavljati, podizati i čuvati svoje svetinje i kulturna blaga. U Jasenovcu su nevini mučeni i ubijani, ali ovdje u Pakracu danas svjedočimo životu, obnovi i postojanosti. To je najbolji odgovor na pokušaje da se naše ime, vjera i kultura izbrišu iz povijesti".
"Saborna crkva Svetog Trojstva u Pakracu, najveći pravoslavni hram u ovom dijelu Slavonije, građena je od sredine 18. stoljeća u baroknom stilu i bila je jedno od središta duhovnog života Srba u zapadnoj Slavoniji. Njezinu unutrašnjost krasili su ikonostas i radovi naših umjetnika, ali je crkva u vihoru Drugog svjetskog rata teško stradala, a 1991. godine zapaljena i razorena. Danas, kada nakon desetljeća ruševine ponovno sja u punom sjaju, ona nije samo obnovljeni hram, već svjedočanstvo da se vjera i duhovnost našeg naroda ne mogu uništiti, bez obzira na kušnje", piše dalje.
"Pakračka biblioteka, jedno od najznačajnijih duhovnih i kulturnih blaga srpskog naroda zapadno od Drine, sada ponovno stoji kao svjedočanstvo našeg trajnog prisustva na ovim prostorima. Stara je gotovo dva i pol stoljeća, vršnjakinja Britanske knjižnice u Londonu, i jedna je od najstarijih srpskih kulturnih institucija u Hrvatskoj. Njezini rukopisi i knjige, od kojih su mnogi jedinstveni u svijetu, pripadaju ne samo nama nego i čovječanstvu. To je baština koja pokazuje da narod koji čuva knjige i sjećanje – čuva i svoju budućnost".
'Prvi sam Karađorđević koji je kročio u Jasenovac'
"Posebnu zahvalnost dugujem episkopu Jovanu, zahvaljujući čijem trudu, požrtvovnosti i podvigu danas imamo obnovljen i zasjao Saborni hram u Pakracu i ponovno uskrsnulu Pakračku biblioteku. Njegov rad je neprocjenjiv i mora biti podržan od cijelog našeg naroda, jer nam pokazuje da obnovom svetinja i kulturnog blaga obnavljamo i sami sebe. To djelo nadahnjuje i obavezuje, jer nas podsjeća da smo odgovorni ne samo za prošlost, nego i za budućnost naše djece".
"Ovo je moj treći posjet Pakracu u posljednjih pet godina otkako redovito dolazim u Jasenovac, i time se uspostavlja povijesna veza dinastije Karađorđević s ovim svetim mjestima. Ja sam prvi Karađorđević koji je kročio u Jasenovac i Pakrac, i smatram svojom dužnošću održavati živu vezu Kraljevskog doma s ovim prostorima stradanja i obnove, jer upravo tu, u srcu zapadne Slavonije, naš narod ostavlja svoj najdublji zavjet i svoju vjeru, U danima kada se sjećamo jasenovačkih mučenika, s ovog mjesta šaljem zavjet: njihova žrtva neće biti zaboravljena, a njihovo stradanje obavezuje nas da budemo jedinstveni, postojani i posvećeni očuvanju vjere, kulture i identiteta našeg naroda. Iz pepela stradanja niču svetilišta, iz suza nastaje nada, i zato danas obnavljamo zavjet da ćemo čuvati ono što su oni branili svojim životima: čast, vjeru i budućnost srpskog naroda", dramatično je zaključio Karađorđević.
Podsjetimo, Jasenovac je posljednjih dana u fokusu javnosti zbog održavanjaokruglog stola "Znanstveni pristup istraživanju žrtava Jasenovca" u Hrvatskom saboru pri čemu je reagirao lijevi politički spektar, a pridružile su im se udruge poput Documente i Antifašističke lige koja je išla tako daleko pa utvrdila da je "ugled Sabora već narušen podilaženjem predsjednika Sabora i Vlade pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu".
