VIJESTI Najčitanije
Najveće veledrogerije lani uprihodovale 9,4 milijarde kuna, spremne su kreditirati državu bez kamata
Četiri najveće veledrogerije u Hrvatskoj lani su uprihodovale 9,4 milijarde kuna.
Veledrogerije su zbog duga od pet milijardi kuna obustavile isporuku lijekova i medicinske opreme većini bolnica u Hrvatskoj. Na hrvatskom je tržištu 40-ak distributera lijekova i medicinske opreme, no četiri najveće veledrogerije drže 70 posto tržišta što se tiče bolnica te 90 posto što se tiče ljekarni.
Prema njihovim financijskim izvještajima, te četiri glavne veledrogerije u 2019. ostvarile su ukupne prihode od 9,4 milijarde kuna i ukupnu dobit od 151,4 milijuna kuna. A to pokazuje da je unatoč velikom prometu njihova zarada ipak vrlo skromna. Naša najveća veledrogerija je Medika koja je lani imala 3,5 milijardi kuna prihoda i 57 milijuna kuna dobiti. Na kraju te financijske godine Medika je od kupaca potraživala 1,47 milijardi kuna, a dobavljačima je dugovala 1,43 milijarde kuna.
Najveći udio u vlasništvu te tvrtke ima brokerska kuća Auctor s 42 posto, a zatim slijede Pliva s 25 posto i slovenska Krka s gotovo 11 posto udjela. Phoenix Farmacija je pak u vlasništvu njemačkog veledrogerijskog diva Phoenix Grupe, a na hrvatskom tržištu je lani ostvarila 2,16 milijardi kuna prihoda i 15,7 milijuna kuna dobiti. Potraživanja od kupaca te tvrtke na kraju 2019. iznosila su 701 milijun kuna, a obveze prema dobavljačima 792 milijuna kuna.
Profitna marža 1 posto
Oktal Pharma uprihodovala je lani 1,9 milijardi kuna i imala neto dobit od 50,2 milijuna kuna. Ta tvrtka je na kraju 2019. potraživala od kupaca 677 milijuna kuna, a obveze prema dobavljačima su joj iznosile 733 milijuna kuna. Vlasnici Oktal Pharme su Branko Parag, Milan Škiljević i Ivan Klobičar te tvrtka WBA, globalni igrač na veledrogerijskom tržištu. Vlasnik veledrogerije Medical Intertrade je Mohamed Radwan Joukhadar koji je iz Sirije u RH stigao još 1969. na studij farmacije. Prihodi njegove tvrtke lani su iznosili 1,84 milijarde kuna, a dobit 28,5 milijuna kuna.
Medical Intertrade je na kraju 2019. od kupaca potraživao 716 milijuna kuna dok su mu obveze prema dobavljačima iznosile 747 milijuna kuna. Sve četiri najveće veledrogerije lani su imale rast prihoda i dobiti, 2018. njihovi ukupni prihodi iznosili su 8,1 milijardu kuna, a ukupna dobit je bila 78 milijuna kuna. No rasli su i potraživanja od kupaca i obveze prema dobavljačima. Predsjednik uprave Medike i predstavnik veledrogerija pri HUP-u Jasminko Herceg kaže da Medika sada samo od bolnica potražuje 1,4 milijarde kuna, a od ljekarni 400 milijuna kuna, što je polovica prihoda te tvrtke. Herceg navodi da je država protekla tri mjeseca prestala plaćati ljekarne. Za ponudu Vlade da veledrogerijama sad plati 200 milijuna kuna, kaže da bi onda za pet dana opet imali isti problem, a kad bi im platili milijardu kuna, onda
bi isti problem imali za 20 dana.
– Želimo riješiti problem barem do kraja godine pa da se kroz budžet i rebalans pronađu sredstva da se ta situacija sanira. Mi možemo trpjeti ako dug iznosi tri milijarde kuna, ali ne možemo ako je pet milijardi. I tko se onda ponaša odgovorno? Dobavljači lijekova vrlo su odgovorni kad su spremni trpjeti dug od tri milijarde kuna – upozorava Herceg.
A kao argument da veledrogerijski biznis baš i nije profitabilan, Herceg navodi podatak da je Medika u prvih šest mjeseci ove godine imala prihode od dvije milijarde kuna i dobit od 20 milijuna kuna, a to znači da neto profitna marža iznosi samo jedan posto. Predsjednik udruženja veledrogerija pri HGK-u i član Uprave Phoenix farmacije Tomislav Kulić ističe da neće biti nikakvog pomaka bez hitne uplate 700 milijuna kuna u ljekarnički i milijardu kuna u bolnički sustav do kraja ovog mjeseca te još milijarde kuna do kraja godine. To je ukupno 2,7 milijardi kuna do kraja godine, a 1,7 milijardi kuna trebalo je uplatiti još jučer jer je došlo do poremećaja opskrbnog lanca, veledrogerije su od svojih dobavljača lijekova blokirane već dva-tri tjedna – upozorava Kulić.
On za veledrogerijski biznis kaže da je visokoprometan i niskoprofitabilan te visokostandardiziran, a to podrazumijeva i visoke troškove. Sve četiri najveće veledrogerije ulaze u top 30 kompanija po prihodima u Hrvatskoj, a Kulić ističe da se po profitabilnosti ne razlikuju od ostatka EU gdje je standardna profitna margina veledrogerija klasičnog poslovnog modela 1 do 1,5 posto.
Cijene utvrđene zakonom
– Htio bih demistificirati i marže. Cijene lijekova u RH utvrđene su zakonom, definiraju se između Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, HZZO-a i nositelja odobrenja. Veledrogerije ni na koji način ne participiraju u cijeni lijekova. Zakonom je propisana i maksimalna marža veledrogerijama za lijekove i ona iznosi 8,5 posto, a kad pogledate naše bilance, vidjet ćete da nijedna od naših veledrogerija nema toliku maržu, te marže su ispod tržišnog prosjeka – objašnjava Kulić i dodaje da se kroz bilance veledrogerija vidi da su to prezadužene tvrtke.
Ističe da četiri najveće veledrogerije imaju više od 1,2 milijarde kuna kreditnih zaduženja u bankama. Kulić kaže da su do prije nekoliko godina dugovi prema veledrogerijama iznosili od 1,5 do dvije milijarde kuna te da je lani došlo do znatnog porasta troškova u bolničkom sustavu koje nisu pratili prihodi. Usto, parcijalna sanacija bila je nedostatna.
– Uvjeren sam da će Ministarstvo financija naći rješenje, bilo kroz proračunska ili izvanproračunska sredstva. Veledrogerije su ponudile da do sredine sljedeće godine podnesemo teret preostalog duga od dvije do tri milijarde kuna te da se donese otplatni plan. Spremni smo tako dati beskamatni kredit državi kroz dvije, tri godine, a sve kako bi se uz reformske zahvate došlo do financijski održivog sustava zdravstva kakvo nam treba i koje je gospodarstvo u mogućnosti održavati – ističe Kulić.
