NASTAVAK NEGATIVNOG TRENDA Od popisa stanovništva Hrvatska već izgubila gotovo 20 tisuća ljudi, sve je manje djece

Godinama je nakon ulaska Hrvatske u EU broj stanovnika padao više zbog iseljavanja nego zbog negativnog prirodnog prirasta, no sada opet glavni uzrok postaje mali broj rođene djece i starost stanovništva.

Dok se čeka da Državni zavod za statistiku obradi podatke prikupljene u prošlogodišnjem popisu stanovništva, stvarnost je već učinila zastarjelima i ono malo informacija koje su dali u svojim prvim objavama. Najvažniji podatak da Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika više ne stoji, jer samo zbog negativnog prirodnog prirasta Hrvatska trenutačno ima barem 20 tisuća stanovnika manje. Popis stanovništva sačinjen je na osnovu stanja kakvo je bilo 31. kolovoza prošle godine, a u razdoblju od rujna 2021. godine do kraja ožujka ove godine »izgubljeno« je stanovništvo po broju gotovo jednako dvjema Opatijama.

 

U tom je razdoblju u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rođeno 21.351 dijete, ali je istovremeno umrlo 40.655 njezinih stanovnika, što znači da se zbog prirodnog prirasta broj stanovnika smanjio za 19.304. Hrvatska je tako krajem ožujka samo na osnovu negativnog prirodnog prirasta pala na manje od tri milijuna i 870 tisuća stanovnika. Koliko je u tom istom razdoblju smanjen broj stanovnika Hrvatske zbog iseljavanja pokušali smo doznati u MUP-u no oni na naš upit o tome koliko je državljana Hrvatske odjavilo prebivalište radi iseljenja u inozemstvo u razdoblju koje je uslijedilo nakon 31. kolovoza, odnosno ključnog datuma za popis stanovništva, nisu odgovorili.

 

Odjava prebivališta

 

Nedavno su pak u odgovorima portalu Index otkrili da je samo u ovoj godini, odnosno do 25. travnja 5.641 hrvatski državljanin odjavio prebivalište zbog preseljenja u inozemstvo, dok je 2.667 hrvatskih državljana prijavilo prebivalište u RH po doseljenju iz inozemstva. To znači da je u manje od četiri mjeseca Hrvatska izgubila 2.974 stanovnika, koliko ih se više odselilo nego uselilo. Brojka je u odnosu na datum koji je ključan za popis sigurno i veća.

 

Godinama je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj stanovnika padao više zbog iseljavanja nego zbog negativnog prirodnog prirasta, no sada opet glavni uzrok postaje mali broj rođene djece i starost stanovništva. Naravno, te dvije stvari su i povezane, od 2013. godine iz Hrvatske su iseljavali mladi ljudi koji sada zasnivaju obitelji, a očito je da veliki broj njih to čini u zapadnim zemljama Europske unije, a ne u Hrvatskoj, pa treba očekivati da će negativan trend s godinama postajati još i lošiji.
Tako je primjerice u prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj bilo 8.654 živorođene djece, dok je lani u istom razdoblju bilo rođeno 379, odnosno 4,2 posto djece više. Istovremeno je umrlih bilo čak osam i pol posto više.

 

U konačnici to znači da je negativan prirodni prirast u prva tri mjeseca ove godine donio smanjenje broja stanovnika za 8.868, što je povećanje za gotovo 25 posto u odnosu na prethodnu godinu kad je Hrvatska zbog negativnog prirodnog prirasta u razdoblju od početka siječnja do kraja ožujka izgubila 7.125 stanovnika.

 

Ulazak u EU

 

Usporedba s 2012. godinom, odnosno godinom prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju još je poraznija i pokazuje koliko se trend gubitka stanovništva zbog negativnog prirasta ubrzava. U prva tri mjeseca te godine Hrvatska je izgubila nešto više od četiri i pol tisuće stanovnika zbog negativnog prirodnog prirasta, što je gotovo upola manje nego ove godine. Brojke kažu da je te godine bilo manje umrlih i to za oko 15 posto, ali da je u Hrvatskoj u prva tri mjeseca 2012. godine rođeno gotovo 15 posto više djece nego u istom razdoblju ove godine. Te 2012. godine u tri je mjeseca u Hrvatskoj rođeno čak 1.263 djece više nego ove godine u istom razdoblju, što je 60 školskih razreda od po dvadesetak učenika. I to u samo tri mjeseca.

 

Iako je veći broj umrlih posljedica pandemije, podaci za 2019. godinu, kada nije bilo koronavirusa sugeriraju da se naprosto radi o trendu, koji je posljedica iseljavanja mladih ljudi koji bi trebali zasnivati obitelji i imati djecu te starenja stanovništva. Već je te godine u Hrvatskoj u prva tri mjeseca rođeno gotovo tisuću djece manje nego 2012. godine, ali je rođeno 281 dijete više nego ove godine, što je više od deset školskih razreda.