NATO generali upozoravaju: Savez hitno morao jačati obrambene kapacitete zbog mogućih ruskih napada u Europi

Savezu možda preostaje samo tri godine da se pripremi za moguću rusku ofenzivu, tvrde oni

Nekoliko visokopozicioniranih generala upozorilo je NATO savez da se mora osnažiti kako bi mogao odbiti ruske napade diljem Europe, uključujući i u Njemačkoj, u slučaju da Kremlj zaista krene u rat protiv Saveza. General-pukovnik Alexander Sollfrank, zapovjednik vojnog logističkog centra NATO-a u jugozapadnoj Njemačkoj, u intervjuu za londonski The Times poziva Saveznike da se pozabave “birokracijom” koja otežava kretanje trupa i opreme, ali i korištenje stranog oružja i druge opreme za vrijeme krize, prenosi Telegram.hr.

Premda je većina ruskih vojnih resursa zaglavljena u Ukrajini, generali su iznimno zabrinuti da bi se borbe mogle proširiti prema Europi. Čelnici NATO-a smatraju da vrijeme curi te da Savez ima vremenski okvir od samo tri godine da konsolidira svoju obranu od moguće ruske ofenzive na njihov teritorij.

Rusi bi mogli imati isti obrazac kao u Ukrajini

Sollfrank i drugi generali iz Njemačke, Sjedinjenih Država i Nizozemske, zabrinuti su da bi u ovom scenariju Rusi napali duboko iza linija bojišnice u pokušaju da unište civilnu i vojnu infrastrukturu potrebnu za obranu i preživljavanje ofenzive. Njemačka bi se vjerojatno trebala izdvojiti kao središnji centar za NATO-ova pojačanja i opskrbe u Europi, smatraju generali.

Kao potencijalne mete napada u Europi navode tvornice streljiva i zapovjedne centre, ali i infrastrukturne objekte poput elektrana, mostova i željeznica. Generali svoje pretpostavke i upozorenja temelje na iskustvima iz Ukrajine, gdje je Rusija pokrenula teške zračne i raketne napade daleko iza prvih linija borbe. S druge strane, Ukrajinci su također napali skladišta streljiva, zapovjedne centre i skladišta goriva stotinama kilometra duboko u teritoriju koji se nalazi pod ruskom okupacijom.

I područja daleko iza borbenih linija bit će pod napadom

“Ako usporedimo ratne operacije posljednjih pet ili deset godina, moramo prihvatiti da će i područja daleko iza borbenih linija biti pod ozbiljnim sukobima”, rekao je Sollfrank u sjedištu NATO-ovog zapovjedništva za združenu potporu i osposobljavanje (JSEC) u njemačkom gradu Ulmu.

“Moramo pretpostaviti da će agresor upotrijebiti cijeli spektar kinetičke i nekinetičke sile kako bi uništio komunikacijske linije, ne samo u blizini, već i daleko iza borbenih linija. To seže od sabotaže kroz elektroničko ili kibernetičko ratovanje, pa sve do kinetičkih mogućnosti kroz projektile, dronove i slično”, kaže dalje Sollfrank.

‘Sram nas bilo ako mislimo da nas se neće izazvati’

Sa Sollfrankom se slaže i brigadni general Ronald Ragin, zapovjednik 21. Zapovjedništva za podršku američke vojske, koje se nalazi u zapadnom njemačkom gradu Kaiserslauternu. Raginova brigada bavi se logistikom za Europu i Afriku.

“Ako ne razmišljamo o tome da budemo izazvani – sram nas bilo. Zašto bi nam neprijatelj dopustio da postavimo deset divizija u deset dana bilo gdje? Zašto bi nam dopustio da izgradimo tu vrstu obrambene sposobnosti, s kojom će se on morati boriti? Ono u što vjerujemo jest da ćemo biti konkurentni u svim domenama. Doći će do hibridnog ratovanja u vašim strateškim područjima. Bit će borbi kada dolazite preko Atlantika. Napadat će vas u lukama”, upozorava Ragin.

Stoga, Ragin poručuje da NATO savez mora “dobro razmisliti kako će funkcionirati u takvom okruženju”. “Moramo razmisliti kako ćemo funkcionirati kada se napadnu naši konvoji i kako ćemo funkcionirati kada željeznice budu u prekidu”, smatra Ragin.

Raketni štit može biti nadjačan

Ovo je jedan od najtežih zadataka za Sollfranka i JSEC, koji se baziraju pokraj tvrđave Ulm, sagrađene za odvraćanje francuskih napada sredinom 19. stoljeća. Danas, obrana od invazije nije samo pitanje vojne moći, već i sposobnosti da se ona postavi tamo gdje treba biti u roku od nekoliko dana. Gradnja takve infrastrukture mora se moći nastaviti i tijekom rata, koji bi se mogao provlačiti mjesecima ili čak godinama.

Njemački Bild je tijekom vikenda izvijestio da su njemačke oružane snage počele planirati ovakav scenarij, koji uključuje obranu protiv ruskih kibernetičkih napada i sabotaže protiv njemačkih ciljeva. Njemački list precizira kako se predviđa raspoređivanje vojnika za obranu kritičnih točaka u logističkoj mreži.

Izgledi ruskih raketnih napada dodatno kompliciraju stvari. Očigledan odgovor je podizanje štita od zračne i raketne obrane iznad posebno važnih mjesta. Ipak, ovi sustavi mogu biti nadjačani golim brojem napada, a može ih se i zaobići pomoću sabotaža, ometanja i kibernetičkog ratovanja.

Treba nam otporna infrastruktura

Sollfrank kaže kako se iz rata u Ukrajini može izvući jedna jasna lekcija – ako su rute opskrbe i pojačanja fiksne i nefleksibilne, postoji velika šansa da će biti napadnute. “U Njemačkoj, kao i u mnogim drugim državama, nakon Hladnog rata uništeno je mnogo tenkova, streljiva i druge slične vojne opreme. Isto se odnosi i na infrastrukturu. Nekoć smo imali puno skladišta, kao i cijelu infrastrukturu za skladištenje streljiva. Imali smo sustav koji je stvarno bio sposoban za ratovanje u svakom trenutku”, kaže Sollfrank.

No, u mirnodopskom periodu mnogo toga je “raspušteno ili uništeno”, kaže. “Sada, kako bismo imali punu podršku, trenutno vrlo naporno radimo na stvaranju ove robusne, otporne mreže za ojačanje i održivost, na pravom mjestu, u pravo vrijeme. A kako bi to imali, moramo imati ceste, željeznice, skladišta, te prepozicioniranje zaliha. Sve to zahtijeva otpornu infrastrukturu”, tumači Sollfrank.

‘Moramo biti spremni za sve vrste napada’

Sollfrank ipak inzistira na tome da je NATO već sposoban učinkovito odvratiti ili odbiti rusku invaziju. Ipak, ključno je pitanje ravnoteža rizika i osiguravanje da zapovjednici ne budu prisiljeni na potencijalno skupe odluke.

“To znači da saveznici moraju investirati u dodatne kapacitete kako bi imali obilje mogućnosti za skladištenje streljiva, premještanje jedinica i postavljanje zapovjednih mjesta”, rekao je brigadni general Frank Schmitz, voditelj planiranja u Zajedničkoj službi za potporu i osposobljavanje njemačke vojske.

“Bili smo vrlo fokusirani na istok. Mislim da nam trebaju i kapaciteti svih vrsta ‘straga’. Postojat će i prijetnja CBN napada, odnosno, napada kemijskim, biološkim i nuklearnim oružjem, s kojima se moramo suočiti”, kaže Schmitz.

Golemi birokratski problemi

Dodatni značajni problem za dužnosnike NATO saveza je more propisa koji ograničavaju razmjenu i transport vojne opreme, ne samo između država, već i primjerice između različitih dijelova Njemačke. Prekogranične vježbe često uključuju ogromne količine papirologije, koja košta mnogo dragocjenog vremena tijekom vojne krize.

Čelnici vojnog saveza već se nekoliko godina nadaju da će moći stvoriti vojni ekvivalent schengenskom području, koji omogućuje uglavnom nesmetana putovanja bez viza između država članica. The Times piše kako su u tijeku pregovori o stvaranju niza “vojnih koridora” diljem Europe, a rezultati pregovora mogli bi biti objavljeni prije sljedećeg summita NATO-a u Washingtonu, zakazanog za srpanj.

“Mislim da možemo pokrenuti ove rasprave i smanjiti ili prilagoditi birokraciju gdje god je to moguće i potrebno. Svatko od nas može početi ove pregovore. Jednostavno učinite to i nemojte čekati. Na kraju svega – ne preostaje nam puno vremena za gubljenje”, rekao je Sollfrank.

Problem ‘zamjenjivosti’ NATO opreme

Problem birokracije proteže se i na pravila o tome tko može koristiti koju opremu – problem poznat u NATO žargonu kao “zamjenjivost”. Sollfrank navodi primjer – padobrancima je zabranjeno koristiti padobrane drugih država članica Saveza, čak i kada su oni potpuno ispravni.

“Premda tako što nije dopušteno, u mnogim slučajevima ne postoje tehničke limitacije. Gdje je problem, na primjer, za padobranca iz europske nacije A da koristi padobran iz susjedne nacije B, nakon što je prošao obuku na njihovom sustavu ili pričvršćuje opremu iz jedne nacije na helikopter druge nacije? Ako nema tehničkih ili sigurnosnih problema, zašto to ne bi mogli raditi?”, pita se Sollfrank.

Trebamo biti spremni i za napade ‘dan poslije’

General-pukovnik Jan-Willem Maas, načelnik Zapovjedništva za potporu obrani nizozemskih oružanih snaga, složio se da se na pripremama mora još puno raditi.

“Nismo u fazi u kojoj bismo trebali biti. To je jasno. Ali pitanje je što ćemo učiniti u vezi s time. Ako pogledate što je Vladimir Putin učinio do sada, mislim da imamo puno bolju početnu poziciju za sljedeće operacije. Ako pogledate kako se Europa ujedinila nakon što je on napao Ukrajinu, nisam toliko pesimističan. Ali u isto vrijeme, ako pogledate sposobnosti na odvraćanje napada i invazije, moramo dati sve od sebe da ono funkcionira ne samo sutra, već i dan poslije”, zaključuje Maas.