Neodgovorna retorika i prijetnje podižu tenzije u regiji

Napad Rusije na Ukrajinu dovodi u pitanje ne samo opstanak te zemlje nego ugrožava cijelu istočnu Europu, ali i stabilnost zapadnog Balkana, ocjenjuju brojni politički i vojni analitičari, založivši se pritom najviše za to da Zapad što prije "zaustavi separatiste" u Bosni i Hercegovini. Jer u kontekstu proširenja sukoba izvan Ukrajine najviše se spominje upravo BiH. Francuski borbeni avioni već su na vježbama iznad BiH, dok su mirovne snage EUFOR-a pojačane i stavljene u stanje povećane pripravnosti.

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell pozvao je prije desetak dana političare u BiH na iskrenu suradnju kako bi se riješili postojeći problemi u toj zemlji, no nema naznaka da je u tome uspio. Tijekom službenog posjeta Sarajevu Borrell se sastao s čelnicima svih važnijih vladajućih i oporbenih stranaka s ciljem da uvjeri političare iz Republike Srpske da okončaju bojkot središnjih tijela državne vlasti, kao i da odustanu od donošenja secesionističkih odluka, kao i da bošnjačke i hrvatske političare potakne na postizanje dogovora o promjenama izbornog zakona. Paralelno s diplomatskim aktivnostima pripadnici vojnih snaga iz EU-a, koji su poslani kao pojačanje mirovnoj misiji u BiH, raspoređeni su na sjeveru te zemlje i u blizini granice sa Srbijom, potvrđeno je iz Ministarstva obrane BiH. Ukupni kontingent vojnika koji djeluju u okviru operacije Althea na terenu je tako povećan na 1100. U slučaju izbijanja većih izgreda, ili ozbiljnije sigurnosne ugroze na terenu, mogu računati na brzu potporu dodatnih 2500 vojnika koji čine stalnu pričuvu EUFOR-a. Prijedor je bio jedna od ključnih lokacija na kojoj je NATO rasporedio svoje snage u BiH kako bi osigurao provedbu vojnog dijela Daytonskog sporazuma i tamo su bili uglavnom britanski vojnici, no od okončanja misije SFOR-a 2004. godine, njihova baza je rasformirana. U ministarstvu obrane potpisali su odluku kojom se zapovjedništvu EUFOR-a daju na uporabu vojarne oružanih snaga BiH u Prijedoru i Bijeljini. Oba grada su na teritoriju koji administrativno pripada Republici Srpskoj, a Bijeljina je u blizini granice sa Srbijom.



Opasnost od proširenja sukoba detaljno sagledavaju i u SAD-u. "Sjedinjene Države i dalje su apsolutno predane završetku procesa europske integracije zemalja zapadnog Balkana. Neopravdan rat Rusije protiv Ukrajine jasno ukazuje na sve veću hitnost da se transatlantske integracije okončaju. Rusija je destabilizirajući faktor na Balkanu", kažu u State Departmentu. Podsjetimo, kongresmeni obje stranke prije nekoliko dana uputili su pismo državnom tajniku Antonyju Blinkenu, u kojem traže jači američki angažman: "Pozivamo Bidenovu administraciju da udvostruči napore za konsolidaciju demokracije i promicanje integralnih procesa zapadnog Balkana u zapadnu Europu. Potpuna integracija u transatlantsku zajednicu trebala bi biti prioritet za SAD, uz jačanje naših saveza diljem Europe, kao i zaustavljanje širenja utjecaja autokratskih režima, uključujući one iz Rusije i Kine", navodi se, između ostaloga, u pismu te nastavlja: "Diljem zapadnog Balkana Rusija i Kina promiču autoritarne i antidemokratske politike, tako da je retorika nekih političkih čelnika u regiji postala iznimna prijetnja za teško stečene demokratske pomake". Članovi američkog Kongresa istaknuli su da, konkretno, prijetnja srpskog člana tročlanog Predsjedništva BiH Milorada Dodika povlačenjem entiteta Republike Srpske iz državnih institucija "predstavlja veliku prijetnju Daytonskom sporazumu i opstojnosti BiH kao države". Također su naglasili da je oklijevanje nekih država članica EU-a s prijmom novih članica "pojačalo euroskepticizam u cijeloj regiji" i da postoje naznake da su neki građani spremni "žrtvovati demokraciju" za "brzo rješenje kako bi poboljšali svoju gospodarsku situaciju",.

Slična upozorenja o tome da bi rat u Ukrajini mogao ostaviti posljedice i na jugoistok Europe, stižu i iz primjerice Francuske i Njemačke. U objavi na svom Twitter profilu predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Michael Roth, istaknuti član njemačkog SPD-a i bivši ministar za Europu u vladi Angele Merkel, upozorio je, reagirajući na rusku agresiju na Ukrajinu, kako to može imati ozbiljne posljedice na istoku i jugoistoku Europe, gdje je niz država suočen s nestabilnošću i različitim prijetnjama. "Putin ne samo da ratuje protiv Ukrajine, nego dovodi u pitanje pravo na postojanje istočnoeuropskih država. To također torpedira europsku perspektivu zapadnog Balkana", upozorio je Roth, ističući kako je EU sada na kušnji dokazivanja svoje vjerodostojnosti i održavanja davno danih obećanja. Pojasnio je kako bi stoga morale biti riješene dvojbe o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije Uniji te je pozvao Bugarsku da prestane blokirati taj proces. Za Kosovo je predložio što bržu viznu liberalizaciju, a u odnosu na BiH upozorio je na separatističke tendencije koje prijete opstanku te zemlje, čime je očevidno aludirao na Dodikovu politiku. On uz otvorenu potporu Rusiji već mjesecima najavljuje i poduzima konkretne korake koji bi vodili k izdvajanju Republike Srpske iz ustavno-pravnog poretka BiH. Rusija također pruža potporu Dodiku u osporavanju mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.



I njemački mediji zazivaju da bi Njemačka morala imati proaktivniju ulogu na zapadnom Balkanu. "Ovu regiju Putin već ima na nišanu", naslov je članka njemačkog Die Welta, u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktiviteta i na BiH. Uz to piše: "Sjevernoatlantski savez planira ovog proljeća stacionirati ‘borbenu grupu‘ pod francuskim vodstvom u Rumunjskoj. Oko 1000 borbeno osposobljenih vojnika trebali bi pokazati obrambenu spremnost Zapada - to je direktna poruka Moskvi", piše ovaj dnevnik, i dodaje da jak jugoistočni blok nije u interesu NATO-a samo zbog ukrajinske krize. U tom članku stoji da je u ruskoj želji povratka dominacije to dosad zanemarena regija, i to upravo u našem susjedstvu. "Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunjske, cilja na bivše jugoslavenske republike u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage", piše i Deutsche Welle. Pritom prije svega misli na Srbiju. Napominju i kako srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić neprestano spominje kako Srbija nikad neće biti članica NATO-a. DW još dodaje da crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu neizostavno cilj Moskve, nego više "moguća ulazna vrata u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi preoteti zapadnom utjecaju - zapadni Balkan". Die Welt još ističe da su na drugoj strani EU i SAD, koje su uspostavile poslijeratno ustrojstvo BiH. Stručnjak za sigurnost Gustav Gressel također vidi paralele između Beograda i Moskve i kaže da ni jedni ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke 1990-ih godina. "Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd zbog svoje povijesti i kulture ima pravo na sfere utjecaja na ‘kolonije‘ u njegovom susjedstvu", kazao je Gressel te dodao da to isto pravo sebi daje i Kremlj i dodaje: "U konceptu poretka nekadašnja Jugoslavija je postsovjetski prostor u malom". Gressel navodi, da ako bi separatističke snage u Republici Srpskoj uspjele u odcjepljenju, tada bi vojnici EUFOR-a morali posegnuti za oružjem, a onda bi se i Rusija vojno uplela.

Kako bilo, europski mediji potaknuti ratom u Ukrajini naširoko razglabaju o mogućim scenarijima koji bi se mogli dogoditi u našem susjedstvu. Podsjetimo i to da je posljednjih tjedana Putin više puta spominjao našu regiju, dijeleći usput uobičajene packe NATO-u, spomenuvši i Hrvatsku te je po stoti put ponovio da je širenje NATO-a razlog krizi koja je prethodila napadu na Ukrajinu. Dotaknuo se i toga da je Europa mislila da nakon Drugog svjetskog rata neće doživjeti novi rat, a dogodio se upravo to, rat na prostoru bivše Jugoslavije. Uglavnom, od Putina ništa novo.

Visoki ruski dužnosnici u svojim prijetnjama idu i korak dalje, a što dodatno potvrđuje ozbiljnost stanja na terenu. Slanjem oružja Ukrajini Hrvatska i Slovenija se "kockaju", zaključio je i Jurij Pilipson iz ruskog ministarstva vanjskih poslova. Veleposlanik Rusije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je pak da BiH ima pravo odlučiti hoće li biti dio NATO-a, ali odmah upozorio i da Moskva "na takvu mogućnost" ima pravo "reagirati sukladno svojim interesima". Štoviše Kalabuhov je otišao još dalje, i nagovijestio da Ruska Federacija ima konkretne planove i protiv Hrvatske kao članice NATO-a, a čime je šokirao ne samo regionalne, nego i svjetske političare.

Reakcija visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Christiana Schmidta bila je očekivana: "Bosni i Hercegovini trenutačno ne prijeti novi rat, no politička kriza u toj zemlji je duboka i veoma zabrinjavajuća te traži hitan dijalog i suradnju kako bi se iz toga izišlo. Još je dodao kako pojačana prisutnost EUFOR-a diljem zemlje jasno pokazuje da je međunarodna zajednica odlučna spriječiti bilo kakve pokušaje narušavanja sigurnosti u BiH te da nitko ne treba sumnjati u tu odlučnost, pa ni oni koji bi pokušali izazvati incidente. "O (opstanku) BiH se ne može pregovarati", odlučan je bio njemački diplomat. U međuvremenu, Biden je doputovao u Europu s novim sankcijama za Rusiju...