Neumoljiva matematika uoči izbora: Hoće li i nemoguće opcije koalicija postati moguće?

Sve se glasnije priča o tome da bismo na parlamentarne izbore mogli u ožujku ili travnju. A iako su u Koloni sjećanja koračale gotovo sve političke opcije, oko malo toga mogu se složiti. Apsolutnu pobjedu teško će netko ostvariti. Zato se već traže koalicijski partneri. Je li moguća suradnja HDZ-a i Domovinskog pokreta nakon godina uvreda i prozivki? U Hrvatskoj politici jest.

Tko bi rekao, dok ovako ponosno stoje jedni pored drugih, Plenković, Milanović, Penava, vladajući i oporba, da se ovi ljudi već godinama svađaju?

HDZ i Domovinski pokret godinama s teškim riječima

Brzo oni zaborave svađe za viši interes kad je to pohvalno, kao u Vukovaru, ili kad je u pitanju politička budućnost. Jesu li teške riječi između HDZ-a i Domovinskog pokreta izrečene pred Kolonu sjećanja pokopale opciju koaliranja? Iz HDZ-a nedorečeni.

“Pa gledajte, svatko radi, govori, ja bih rekao, sebi na dušu. Ono što je bitno da mi i danas, kad hodamo u Koloni, ne politiziramo i ne pričamo o koalicijama”, kaže Nikola Mažar.

Još koji dan prije rukovanja, Andrej Plenković i Ivan Penava su se optuživali za krađe, manipulacije, izdaju. No, to nije prepreka da razgovaraju, znakovit je predsjednik Domovinskog pokreta.

“Vidjeli ste jučer da sam, kako i dolikuje jednom domaćinu, dočekao i predsjednika Vlade, i Sabora, i države bez obzira na različita razmišljanja. Pa, ako nekom pružite ruku, poželite dobrodošlicu, naravno da smo tu da razgovaramo”, govori Penava.

Nije tajna da je Domovinski pokret spremniji za razgovore s HDZ-om nakon izbora, no pitanje je hoće li Plenković htjeti razgovarati s njima.

“Dio ovih naših oporbenjaka nas mrzi i proglašava nas veleizdajnicima zato što surađujemo s nacionalnim manjinama pa i srpskom nacionalnom manjinom”, istaknuo je nedavno Plenković.

Mislio je to i Plenkovićev novi ministar Ivan Anušić, pa je opet prihvatio poziv u Vladu koja surađuje s Pupovcem. Dakle, i Domovinski pokret bi se mogao predomisliti, kao i Plenković oko njih ako će nedostajati mandata. Neslužbeno, HDZ-ove interne ankete im predviđaju tek oko 55 od 76 potrebnih što premijera brine.

Može li Most biti ključan faktor?

Zato često biranim riječima priča o Socijaldemokratima koje je pohvalio da nisu sudjelovali u saborskom lupanju. “Socijaldemokrati nisu sudjelovali u tome, to cijenim, njima je žao što se nije moglo osigurati normalno funkcioniranje Sabora”, rekao je premijer.

Plenković ne bi imao ništa protiv da mu bivši SDP-ovci okupljeni u najbrojnijem oporbenom klubu zastupnika postanu ono što je nekoć bio HNS. No, to nije realna opcija, poručuju iz te stranke. Oni s HSS-om i Laburistima žele rušiti HDZ. “Savez Naša Hrvatska pod sloganom Naša zemlja, naši ljudi upravo idu u direkt sukob s HDZ-om i idu u borbu da pobijede HDZ”, ističe socijaldemokrat Nikša Vukas.

Ujedinjenje od centra na lijevo je najbolja opcija, misle i u stranci Možemo. Iako su odbili SDP-ovu ponudu za zajednički izlazak na izbore, u postizbornoj križaljci računaju na svoje partnere iz Zagrebačke skupštine. U obzir im ne dolaze veće koalicije koje bi uključivale Most.

“Srušit ćemo HDZ na pet minuta, ali što ćemo onda u šestoj kada će trebati usvajati proračun? Most po nama nikako nije onaj partner koji je dobar partner da bi ovu zemlju stavio na pravi put”, govori Gordan Bosanac iz Možemo.

Most je dva puta bio u koaliciji s HDZ-om, ali nije dugo trajalo. Još 2019. im je Plenković poručio – nikad više: “Tu podvlačimo crtu. To su takvi politički akteri s kojima ni u kojoj varijanti nećemo surađivati.”

No, ako lijevi neće s Mostom, ako to neće ni Plenković, onda bi se lako mogla dogoditi situacija da bez Mosta većinu ne može ostvariti nitko. A Most tvrdi da neće ni s Možemo, ni s Domovinskim pokretom, ni s Plenkovićem. Bar dok matematka ne pokaže da jedna od tih opcija osigurava vlast. Tada bi svi ti nećemo mogli preko noći postati hoćemo.