Nova članica NATO-a samo njih vidi kao izravnu prijetnju: Ne treba isključiti oružani napad

Rusija predstavlja najveću prijetnju Švedskoj i njezinim saveznicima do 2030., ocijenila je u ponedjeljak švedska vlada u najnovijoj strategiji nacionalne sigurnosti

'Ne treba isključiti oružani napad na Švedsku ili njezine saveznice', piše u tom dokumentu.

Ministar obrane Pal Jonson je rekao da će prijetnja koju predstavlja Rusija ovisiti o tijeku rata u Ukrajini, ali da je "spremna poduzeti velike političke i vojne rizike".

Sredinom lipnja je ruski vojni zrakoplov narušio švedski zračni prostor kod strateški važnog otoka Gotland u Baltičkom moru.

Švedska je nakon ruskog zauzimanja Krima počela jačati vojne snage, a nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. odlučila je pristupiti NATO-u. Punopravna članica zapadnog vojnog saveza je postala u ožujku 2024., nakon 200 godina neutralnosti.

U novoj strategiji Švedska veliku pažnju poklanja i zaštiti svojih strateških bogatstava, posebice na sjeveru zemlje gdje su u Kiruni, Laponiji, 2023. otkrivena najveća nalazišta rijetkih metala u Europi.

Rijetki zemni metali čine skup od sedamnaest kemijskih elemenata u periodnom sustavu elemenata – petnaest lantanoida, skandij i itrij. Njihova je pojava na Zemlji rijetka, ali su vrlo korisni u modernim proizvodnim procesima. Koriste se u tehnološkoj industriji, proizvodnji baterija, katalizatora, za projektile i brojne druge stvari, što bi moglo osigurati neovisnost EU-a o Kini i Rusiji.

Također su važni za zelene tehnologije uključujući vjetroturbine i električna vozila.

Trenutno se 98 posto rijetkih metala koji se koriste u Uniji uvozi iz Kine.