Nova školska godina u starim uvjetima

Kad se podvuče crta, počela je nova školska godina u prilično istim, starim uvjetima

Za najveći broj djece i roditelja jučer je bio zadnji dan ljeta. Školska zvona označila su početak nove školske godine, što za učenike svih uzrasta znači povratak u klupe. Novu školsku godinu obilježili su incidenti u Zagrebu gdje lokalna vlast nije uspjela završiti sve radove u školama pa su roditelji ogorčeni, ali i masovan pad broja učenika i razrednih odjela, posebno u malim područnim školama. Prema jednom od tih podataka, u čak 33 muške područne škole u Dalmaciji uopće ove godine nema prvašića. Nije puno bolje ni u urbanim područjima – u klupama Primorsko-goranske županije 92 prvaša je manje nego prošlog rujna. Najveći manji broj bilježi osnovnoškolski sustav, koji bilježi ukupno 207 učenika manje u odnosu na prošlu školsku godinu. Neprestano se, iz godine u godinu, ponavljaju podaci o toj demografskoj katastrofi. Stvar se ne spašava niti osnivanje Ministarstva demografije – pitanje je, štoviše, gdje je ministar demografije Ivan Šipić, kad je zadnji put viđen u javnosti i što je novo osmislio i predstavio u zadnjih šest mjeseci?! Obrazovni sustav mora biti supstancijalno povezan s demografskim politikama države, ali evo, ministra Šipića nema ni od korova. Zadnji put je viđen u Sinju na nekom protokolu, ali se valjda samo uklapa u prosjek pojavljivanja drugih DP-ovih ministara i čelnika (s izuzetkom ministra gospodarstva Ante Šušnjara). Valjda je i to razlog što je DP danas na – 1,5 posto podrške.

S novom školskom godinom pitamo se i što je novo u školskim programima – primjerice, tek će danas biti predstavljen novi zagrebački program pod nazivom »Sveobuhvatna seksualna edukacija u lokalnom kontekstu«. Na konferenciji će Grad Zagreb prvi put predstaviti konkretne planove za uvođenje seksualne edukacije u školama u sklopu novog predmeta zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Uz to, bit će predstavljena iskustva Švedske i talijanske regije Emilia-Romagna, gdje se ovakvi programi već godinama uspješno provode. Ne, tek u dijelu škole i tek za dio generacije. To još nije hrvatski standard.

Kad je riječ o »razvoju budućnosti« (neko sveučilište već ima i posebne odjele za budućnost, primjerice Sveučilište u Rijeci), o umjetnoj inteligenciji, primjerice, učit će tek najmanji dio đaka. Ponosno je objavljeno da će se učenici petog i šestog razreda osnovne škole od ove školske godine moći uključiti u izvannastavnu aktivnost »Umjetna inteligencija«, za koju je razvijen program Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET. Cilj je razviti učeničke kompetencije potrebne za razumijevanje umjetne inteligencije (UI), susrest će se s pojmovima digitalnog bontona, digitalne odgovornosti, digitalnog građanstva, etičke upotrebe umjetne inteligencije – dobiti će korisne informacije o tome kako zaštititi osobne podatke, kako prepoznati rizične situacije i zlouporabe alata UI za prepisivanje ili manipulaciju sadržajem, doznat će sve o lažnim identitetima, lažnim vijestima itd.

Ne, ne bi li svi učenici trebali o tome učiti?! Djeca danas koriste UI za sve, za svaki esej, svaku zadaću, svaki odgovor na pitanje koje im profesor može potencijalno postaviti – i umjetna inteligencija je u tom smislu vrlo korisna, uči ih novom načinu učenja. Jer čak i uz korištenje korisničkog sučelja nešto se nauči. Ali u hrvatskim školama o tome neće učiti učenici završnih razreda osnovne škole, a valjda ni srednjoškolci. Postavlja se pitanje koliko su školski programi zastarjeli, pogotovo ako znamo da će i ovo biti tek – izborni predmet. S druge strane, tromi hrvatski školski sustav dodatno usporavaju i sami nastavnici. U pokušaju da provede reformu s modularnom nastavom, Vlada se sudara s nezadovoljnim sindikatima koji odbijaju provesti reformu – jer škole nisu pripremljene. Pa tko radi u školama – valjda oni sami. I tako u krug, ali dobro znaju da povećanje plaće od 10 posto očekuju, jer inače idu u štrajk. Kad se podvuče crta, počela je nova školska godina u prilično istim, starim uvjetima. Samo s dodatnim sigurnosnim rizicima, s obzirom na to da dobar dio škole nije riješio i taj problem, nakon užasnog incidenta krajem prošle godine djeca su nastradala u školi u Prečkom.