Novi krak afere Rimac: Uskok 'češlja' Žalac zbog kredita od 590 mil. kn za vjetroelektrane

23.03.2021. 12:00:00

Istražitelji provode kriminalističko istraživanje u čijem je središtu bivša HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac, a ispituju i Tamaru Perko, šeficu državne banke, otkriva novi Express

Uhićenjem bivše HDZ-ove državne tajnice Josipe Rimac nije završila istraga i drugih krakova vezanih za eventualno pogodovanje tvrtki C.E.M.P. bosanskohercegovačkog poduzetnika Milenka Bašića. Doznajemo da istražitelji provode kriminalističko istraživanje u čijem je središtu bivša HDZ-ova ministrica regionalnog razvoja Gabrijela Žalac, ali i predsjednica uprave državne banke HBOR Tamara Perko, piše 24sata .

Početno kriminalističko istraživanje nije završilo, ali iz istražiteljskih krugova potvrdili su nam da je u središtu njihove pozornosti relativno povoljni kredit koji je Bašićeva tvrtka dobila preko HBOR-a. Riječ je o 80 milijuna eura, ili oko 590 milijuna kuna, koji su toj tvrtki odobreni za gradnju sporne vjetroelektrane Krš-Pađene pored Knina. Vrijednost vjetroelektrane je oko 1,8 milijardi kuna i najveća je takva investicija u Hrvatskoj, a od početka je prate mnoge kontroverze i sumnje u pogodovanja. I to još od Vlade HNS-a i SDP-a koju je vodio Zoran Milanović, pa do vlade Andreja Plenkovića u prošlome mandatu.

Zagreb: Konferencija za medije Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Tamara Perko | Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Josipu Rimac uhitili su i jer istražitelji, među ostalim, smatraju kako imaju dovoljno dokaza da je iskoristila svoj utjecaj kako bi vjetroelektrana dobila povlaštene cijene za otkup električne energije koju proizvodi. Tu povlaštenu cijenu plaćamo svi mi koji svaki mjesec, s računima za struju, uplaćujemo i naknadu za obnovljive izvore energije. Ukratko, mi plaćamo otkup električne energije po višim cijenama od tržišnih i za to godišnje izdvojimo više od 1,6 milijardi kuna. 

Zato je ulazak u povlaštene proizvođače zlatna koka za investitore. Ali uz tu inkriminaciju Rimac, spoznaja da su predmet istraživanja i Žalac i Perko otvara sasvim novi krak u ovoj aferi. Jer istražitelje zanima kako je Bašiću odobreno 80 milijuna eura kredita i je li udovoljavao svim uvjetima. Žalac je jedna od ministrica koje su sjedile u nadzornom odboru HBOR-a, a zapisnik koji je lani objavio Telegram jasno pokazuje da se uprava HBOR-a prvotno protivila kreditu. Ali se predomislila. 

Na sjednici nadzornog odbora u siječnju 2019. direktori HBOR-a izvještavali su ministre u nadzornom odboru o zahtjevu C.E.M.P.-a za državnim kreditom. Predsjednica uprave Tamara Perko je, prema tom zapisniku, jasno rekla da od investitora nisu dobili svu traženu dokumentaciju koja je inače nužna za odobravanje kredita. 

Također, Perko je jasno rekla da su ostale, privatne banke, redom odustajale od mogućnosti financiranja tog projekta. Odbila ga je i Erste banka u Hrvatskoj, ali i banke iz Njemačke i Austrije. A HBOR nije imao običaj sam financirati ovakve projekte. To jednostavno nije praksa i zato se traži i sudjelovanje drugih banaka kako bi se raspodijelio rizik. 
- C.E.M.P. je od banaka ukupno tražio 130 milijuna eura. Da je investitor prethodno osigurao podršku ostalih banaka, i to u obliku širokoga konzorcija, HBOR bi bio spreman razmotriti financiranje do najviše 80 milijuna eura - riječi su Tamare Perko koje stoje u zapisniku.

No Žalac je na takvu konstataciju rekla da ispitaju sve opcije jer je riječ o velikoj investiciji u nerazvijeni kraj Hrvatske. I zaista, iako nije imao potporu drugih banaka, za samo dva mjeseca ponovno se na sjednici nadzornog odbora pojavljuje odluka o kreditu. Ovaj put Perko nema takve zamjerke, a jedini je osigurač za isplatu druge tranše kredita osiguranje dodatnih 15 milijuna eura od drugih banaka. I tu je velika razlika, jer kad već ima odobren kredit HBOR-a, Bašiću je bilo mnogo lakše dobiti 15 milijuna eura od komercijalnih banka koje su ga prije toga odbijale. Kredit je na kraju odobren iako su se ostale banke povukle iz financiranja, što je bio raniji uvjet HBOR-a. Na toj sjednici nadzornog odbora Žalac je pohvalila odobravanje kredita kako bi se realizirala investicija u potpomognutom području i istaknula da će to pridonijeti razvoju Dalmatinske zagore.

Kada su 24sata preispitivala taj kredit nakon uhićenja Josipe Rimac, Tamara Perko i HBOR čvrsto su stajali iza svoje odluke. Tad se još nije znalo da je on zainteresirao i istražitelje Uskoka, koji očito smatraju da postoje i sporni elementi koje treba ispitati. 
Pitali smo ih je li bilo političkog utjecaja da se kredit odobri. A također je li C.E.M.P. u biti dobio dvostruke potpore države. S jedne strane ušli su preko Rimac među povlaštene proizvođače, pa im svi mi sad otplaćujemo investiciju, a s druge strane HBOR mu je dao relativno povoljan kredit. 

- Nije bilo političkih utjecaja na odluku o odobrenju ovoga kredita nego je projekt odobren na temelju financijskih pokazatelja, analize dokumentacije i propisanih procedura - odgovaraju iz HBOR-a, koji vodi Tamara Perko. 
Nadalje, ističu da je kamata za nove investicije prema ondašnjem programu kreditiranja “Zaštita okoliša” bila tri posto. C.E.M.P.-u je ona 3,7 posto, a to je HBOR donio prema svojoj procjeni i analizi projekta. “Višu kamatu imaju pravo odrediti ako je kredit veći od 37 milijuna kuna”, odgovorili su nam tad.  HBOR nam je odgovorio i da kamata od 3,7 posto ne “sadrži elemente državne potpore” pa se, po njima, ne može govoriti o dvostrukoj potpori za vjetroelektranu koja je danas u radu i već isplaćujemo novac za nju. 

Bašićeva investicija pored Knina će se vrlo brzo isplatiti i donijeti dodatnu zaradu vlasniku. Kakvo je stanje u pravosuđu i koliko traju postupci, ne bi uopće čudilo da investiciju isplate dok još ne bude pravomoćne presude za Rimac i ostale. Podsjetimo, istraga protiv nje još traje, nema optužnice. S druge strane, protiv Žalac je sve još na provjeri i službena istraga nije ni počela. Jer ako se uzme da je C.E.M.P. uložio 1,8 milijardi kuna u vjetroelektranu, lagano je izračunati da će, uz novac koji im dajemo kroz povlaštenu cijenu, investiciju s kamatama otplatiti za oko osam godina. Dotad ćemo im platiti 2,1 milijardu kuna.

24sata
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Sljedećih šest godina ćemo im dati još 1,6 milijardi kuna, koje su praktički čista dobit. A i kad izađu iz povlaštene cijene, to ne znači da će prestati raditi. Dapače, samo će prodavati energiju po tržišnim cijenama. Odobrenje na rad imaju na ukupno 25 godina. Dala im ga je HERA u tri inkriminirana rješenja u prosincu, ožujku i svibnju. Uskok smatra da nisu imali uvjete za njih i terete čelnika HERA-e za zlouporabu položaja i ovlasti. Podsjetimo da je regulatorna agencija HERA službeno odbacila tvrdnje Uskoka da im je njihov čelnik Tomislav Jureković pogodovao, i to zato što je Rimac urgirala da Bašićeva tvrtka uđe među povlaštene proizvođače iako su probili rokove i nisu imali svu dokumentaciju. 

Sporni kredit HBOR-a nije prvi put u fokusu javnosti iako se dosad nije znalo da ga Uskok ipak ispituje. Lani je Miroslav Škoro pozvao i Sabor da osnuje istražno povjerenstvo koje bi ispitalo sve oko projekta. I to još od vremena Milanovićeve vlade, kad su prve dozvole dobili zadnji dan 2014. godine te im je to omogućilo da budu povlašteni proizvođač ako ispoštuju rokove gradnje. 
- Kredit HBOR-a trebao bi biti predmet zanimanja saborskog istražnog povjerenstva i DORH-a zbog najmanje dva razloga. Prvo: odobren je u trenutku kad je lokacijska dozvola bila predmet sudskog spora. Drugo: HBOR, a to znači Vlada Andreja Plenkovića subvencionirala je projekt Krš-Pađene kroz povlaštenu, za 118 posto povećanu, cijenu struje - napisao je tad Škoro, ali nikakvog povjerenstva nije bilo jer se HDZ izvukao kao i u ostalim sličnim slučajevima - ne može se paralelno voditi istraga i DORH-a i u Saboru. 

Zagreb: Završni predizborni skup predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović
Foto: Josip Regovic/PIXSELL

Pitanje je kad će zaista završiti ovaj slučaj koji je bacio veliku sjenu na sve obnovljive izvore energije. Iako i u nekim drugim projektima ima spornih detalja, C.E.M.P.-ov je najveći i s najviše kontroverznih detalja. A vrlo ga je jednostavno opisao neimenovani prijatelj Josipe Rimac koji je “uhvaćen” tijekom Uskokova praćenja bivše državne tajnice. 
- Kad bude duvalo, tebi se pune džepovi - čuvena je rečenica tog prijatelja koji je sažeo bit ove korupcijske afere. 

Svi uhićeni u aferi su na slobodi, a posebno je intrigantno na koji način su do nje došli Milenko Bašić i Damir Stipić, nekadašnji direktor C.E.M.P.-a. Oni nisu bili uhićeni u prvom valu jer su bili nedostupni hrvatskim pravosudnim tijelima. Imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini. I onda su se ovaj mjesec pojavili i prijavili iako nikome nije bilo jasno kako su stigli do Zagreba i zašto nisu zaustavljeni na granici ako postoji nalog za njihovo uhićenje. Nakon što im je određen istražni zahtjev, a dvojac je ponudio jamčevinu od čak 20 milijuna kuna da izađu na slobodu, na kraju su izašli bez plaćanja kune. Sud je zaključio da nema opasnosti od bijega iako su mjesecima bili nedostupni pravosuđu. 

A što se tiče bivše ministrice Gabrijele Žalac, ona je osnovala svoju tvrtku koja se bavi konzultacijama oko EU fondova. O njoj nije htjela ništa dodatno pričati kad su je nazvali novinari 24sata. Ali ako Uskok nađe dovoljno elemenata da je pogodovala utjecajem na upravu HBOR-a, za očekivati je da joj ni privatna karijera neće procvjetati. S druge strane, ako se potvrde sumnje istražitelja, bit će to i politički udarac za HDZ jer bi jasno pokazao zlouporabu položaja nekad vjerne Plenkovićeve ministrice koju je on osobno izabrao u prvu vladu i doveo kao vrsnu stručnjakinju. Dodatnu težinu ima činjenica da su lokalni izbori za dva mjeseca.

Izvor: 24sata/ Foto: PIXSELL

Izvorni autor: Ivan Pandžić/24sata

Autor: