Novi plan nove Vlade ima veliku manu: Može se obiti o glavu i izazvati novo iseljavanje

Hoće li se iseljenici vraćati u Hrvatsku zato što će pet godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, jedno je od intrigantnijih pitanja na koje čekamo odgovor u mandatu novosložene vlade.

Manji, ali pokazalo se, presudan partner za vlast, Domovinski pokret između ostalog je tražio da se hrvatske iseljenike oslobodi plaćanja poreza na dohodak vrate li se u domovinu kako bi se u njoj zaposlili. Isprva su govorili o poreznom oslobođenju koje bi trajalo cijelo desetljeće, no u program Vlade ušao je rok od pet godina. Jedna je to od mjera koja bi trebala vraćati ljude u Hrvatsku kako se ne bi ostvario neugodan scenarij iz naslova reportaže njemačkog portala RND, Redakcijske mreže Njemačke prema kojem u Hrvatskoj za 20 godina neće biti nikoga jer će se iseljavanje nastaviti.

Slično je to već poduzetoj mjeri kojom je Vlada nudila po 200 tisuća kuna povratnicima u domovinu, a vratilo se njih 300-tinjak, uglavnom građevinskih radnika. Vratili su se na val rasta potražnje za radnicima u građevini, a taj je val podignut izdašnim financiranjem niza projekata iz EU fondova i programa namijenjenih oporavku nakon krize uzrokovane pandemijom i potresom. Hrvatskoj će u narednim godinama nedostajati i do stotinu puta više radnika kako bi se nadomjestila praznina nastala ponajviše iseljavanjem. To znači da nešto više od 26 tisuća eura poklona nije motiviralo niti približno dovoljno ljudi na povratak.

Oslobođenje od poreza na dohodak još je malo delikatnije iako je gledamo li prosječnu plaću manje vrijedan poklon, riječ je o oko 11 tisuća eura poreznog opterećenja u svih pet godina. Povratak bi bio isplativ uzmemo li u računicu nedavno objavljenu plaću predsjednice Ericssona Nikola Tesle Gordane Kovačević koja mjesečno prelazi 15 tisuća eura pa bi porezni poklon povratniku na takvog menadžerskoj poziciji iznosio oko 330 tisuća eura, u pet godina. Dovoljno za kupnju apartmana na obali ili broda.

Oni koji nisu otišli, plaćat će porez i pitati se...

Vratimo se li prosječnim ili plaćama nižim od prosjeka gdje je i porezni poklon puno niži ne treba zaboraviti da odluče li se iseljenici vratiti i zaposliti se u Hrvatskoj osim za povratak, bit će nagrađeni i za odlazak. Oni koji nisu otišli plaćat će porez i opravdano se pitati bi li i oni trebali iseliti pa se vratiti kako bi pet godina bilo oslobođeni plaćanja poreza domovini. Primjerice, želi li se tom mjerom privući na povratak medicinske sestre one koje nisu odselile možda požele otići.

Nadalje, Hrvatskoj nedostaje radnika u građevinskoj industriji, u dostavljačkim službama, u ugostiteljskom sektoru, u turizmu, u prijevozu, ali u svemu nabrojenom nedostaje radnika za poslove koji su plaćeni manje nego iznosi prosječna plaća, a kada govorimo o povratku iseljenika ili možda djece ili unuka iseljenika nitko nije istražio bi li se oni vraćali u Hrvatsku kako bi vozili za Glovo, radili u građevini ili bili sobarice i konobari na Jadranu.

Hrvatski radnici iz inozemstva u domovinu su prema svježim podacima HNB-a u protekloj 2023. godini uplatili 5,7 milijardi eura, 20 posto više nego godinu dana ranije, a Hrvatska je time zauzela prvo mjesto po uplatama iz inozemstva. Iznos je to koji otprilike odgovara zbrojenim godišnjim  prihodima velikih hrvatskih tvrtki poput Atlantic Grupe, Podravke, HT-a i Konzuma. Ogroman je to novac koji čini 5,7 posto BDP-a, a u domovinu ga šalju ljudi koji su iz nje otišli u potragu za boljim životom.

Trebaju nam adekvatni poslovi s adekvatnom perspektivom

Kako je bolji život puno više od poreza na dohodak ili njegova oslobođenja za uspješan povratak iseljenih u Hrvatsku potrebno je puno više poklanjanja novca kroz oslobođenje od poreza na dohodak. Potrebno je omogućiti ljudima da u Hrvatskoj rade na poslovima na kojima će se zarađivati plaće kakve mogu zaraditi tamo gdje su otišli, a to se može postići samo investicijama u transformaciju gospodarstva u ono koje će stvarati veću dodanu vrijednost nego što to mogu usluge i turizam te prehrambena industrija na kojoj je hrvatsko gospodarstvo bazirano.

Oslobođenje povratnika od poreza na dohodak neće ukloniti potrebu Hrvatske za stranim radnicima, a niti privući ljude da se vrate u Hrvatsku, ako nemaju u njoj adekvatne poslove s adekvatnom perspektivom. I ako do tih poslova ne mogu doći zahvaljujući znaju i vještinama.