Europska komisija Vijeća Europe za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) objavila je svoje najnovije izvješće u kojem se oslanja na podatke prikupljene tijekom 2022. godine.

Informacije su dostavile 44 zemlje, od njih 46 koje su članice Vijeća Europe. CEPEJ u analizi zaključuje nužnost digitalizacije pravosuđa jer su upravo informatički sustavi pokazali tijekom pandemije covida-19 kako mogu biti korisni održavanju i ubrzavanju sudskih procesa.

Podaci za Hrvatsku

Podaci za Hrvatsku dosta su poražavajući jer i dalje smo u vrhu po dužini rješavanja sudskih predmeta, kao i po broju neriješenih. Doduše, broj neriješenih, navodi se u izvješću, nešto je smanjen od 2020. jer su u međuvremenu donijete presude u masovnim radničkim i potrošačkim tužbama.

Hrvatska se nalazi i među šest zemalja koje su jedine smanjile izdvajanja za sudove. Uz nas to su učinile još Crna Gora, Norveška, Slovačka, Švedska i Ukrajina. U ostalim zemljama trend je povećanja sudskih proračuna – u Armeniji za čak 51 posto, Azerbajdžanu za 74 posto te u Gruziji za 85 posto.

To povećanje budžeta odnosi se uglavnom na povećanja plaća, kao i nabavku informatičke opreme, povećanju sudskih taksi i većem broju sudskih predmeta te novim sudskim zgradama.

Ništa od povišice za DORH

Hrvatska se nalazi i među ukupno tri zemlje koje jedine od 2020. do 2022. nisu povećale proračunska sredstva za državno odvjetništvo. To nisu učinile još Danska i Portugal.

Najveće povećanje zabilježeno je na Cipru – čak 194 posto jer je u toj zemlji, kako stoji u izvješću, provedena generalna reforma državnoodvjetničkog sustava, a dodatno su povećane i plaće savjetnika u uredu glavnog državnog odvjetnika.

CEPEJ uočava kako samo 20 posto zemalja, točnije njih devet ima testiranja, odnosno posebne ispite koje suci moraju zadovoljiti kako bi napredovali. U 71 posto zemalja nema nikakve posebne procedure, a u većini zemalja suci napreduju na osnovu procjena. Uz njih ponekad moraju proći i intervjue, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori, stoji u izvješću.

Što je sve analizirano?

Analizirani su podaci i o spolnoj strukturi sudaca i tužitelja, među kojima su u Hrvatskoj u većini žene; mogućnost da okrivljenici budu oslobođeni plaćanja troškova ako bi im to ugrozilo egzistenciju što je slučaj u Hrvatskoj; broj sudova kojih u Hrvatskoj ima tri na 100 tisuća stanovnika dok je prosjek zemalja članica Vijeća Europe 1,38.

Samo u Hrvatskoj i Monaku vrijeme rješavanja sudskih predmeta duže je od godine dana, ali smo učinkovitost ipak poboljšali jer su u periodu koji obuhvaća izvješće riješene masovne tužbe.