Velika brana i hidroelektrana u južnoj Ukrajini koju je okupirala Rusija uništene su u utorak rano ujutro što je izazvalo masovne evakuacije i strah od razaranja velikih razmjera, pošto je Ukrajina optužila moskovske snage da su počinile ekocid. Osude zbog razaranja brane stižu iz cijelog svijeta, a kako vrijeme odmiče, sve su jače i sumnje da je Rusija ovim postupkom htjela zaustaviti ukrajinsku kontraofenzivu. Ipak, to može biti pogubno upravo za Ruse.

Stanovnicima nizvodno od brane Nova Kahovka na reci Dnjepar u Hersonu rečeno je da “učini sve što je u njihovoj moći kako bi spasili svoje živote”, istaknuo je šef vojne uprave ukrajinskog okruga Herson, dok se na objavljenim snimcima vidi bujica vode koja se  širi  iz brane.

Dvije video snimke objavljene na društvenim mrežama i geolocirane od strane CNN pokazuju uništeni zid brane i brze vodene bujice koje se izlijevaju u rijeku.

Brana Kahovka bila je smještena na reci Dnjepar, glavni plovni put prolazi kroz jugoistočnu Ukrajinu, a nizvodno postoji više gradova, uključujući Herson. Više visokih ukrajinskih političkih i vojnih dužnosnika optužilo je Rusiju za sabotažu brane.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koji je sazvao hitan sastanak svojih šefova sigurnosti, rekao je da uništenje samo potvrđuje cijelom svijetu da ruske snage moraju biti protjerane iz svakog kutka ukrajinske zemlje.

Htjeli zaustaviti ukrajinsku kontraofenzivu?

Sumnja se da je kontraofenziva jedan od razloga zašto su Rusi navodno digli branu u zrak. Ovim potezom su vjerojatno htjeli zaustaviti ukrajinsko napredovanje i stvoriti im probleme jer sada se ukrajinske vlasti moraju fokusirati na evakuaciju stanovništva u ugroženim područjima.

Tijekom ponedjeljka su se pojavile informacije da su ukrajinske snage pojačale svoje artiljerijske udare i kopnene napade u naletu ofenzivnih vojnih aktivnosti koje su bjesnile duž više sektora linije fronta, rekli su američki i ruski dužnosnici.

Ukrajina je šutjela o vojnim operacijama nakon mjeseci priprema za veliku protuofenzivu u ratu. Međutim, američki dužnosnici koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, rekli su da je porast napada mogući pokazatelj da je počela dugo planirana kontraofenziva Kijeva protiv ruskih snaga.

Dužnosnici su svoju procjenu djelomično zasnovali na informacijama s američkih vojnih satelita, koji su detektirali pojačanje akcije s ukrajinskih vojnih pozicija. Sateliti imaju infracrvene mogućnosti za praćenje artiljerijske vatre i lansiranja projektila, prenosi New York Times. Jedna od teškoća u određivanju točnog početka kontraofenzive, mimo operativnih sigurnosnih mjera Ukrajine, jest to što bi borbe mogle početi fintama ili diverzijama koje je teško dešifrirati.

Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je da je počela velika ukrajinska operacija na pet lokacija duž fronta u jednoj istočnoj regiji, Donjecku, i da je odbilo napade i nanijelo žrtve ukrajinskim snagama. Izvještaji Moskve nisu mogli biti potvrđeni.

Podržavajući izvještaje da je kontraofenziva možda počela, američki vojni analitičari su rekli da vjeruju da su ukrajinske jedinice započele početni napad kako bi utvrdile položaj i snagu ruskih snaga. Upravo iz tog razloga, Ukrajina, ali i međunarodna zajednica, smatraju da su Rusi htjeli zaustaviti proboj na lijevu stranu Dnjepra i zato minirali branu, prenosi Nova.rs.

Očajnički potez koji je nanio veliku štetu

Probijanje brane dodalo je zapanjujuću novu dimenziju ratu u Ukrajini koji sada traje 16 mjeseci.

Predsjednički ured Ukrajine priopćio je da je oko 150 metričkih tona nafte iscurilo iz mašinerije za branu i da bi još 300 metričkih tona moglo iscuriti.

Potencijalno dalekosežne ekološke i društvene posljedice katastrofe brzo su postale jasne pošto su domovi, ulice i tvrtke poplavljeni nizvodno, a ekipe hitne pomoći započele su evakuaciju. Dužnosnici su se utrkivali provjeriti sustave za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporižje, a vlasti su izrazile zabrinutost zbog opskrbe pitkom vodom na jugu Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine.

Ukrajinski nuklearni operator Energoatom naveo je u priopćenju Telegrama da bi šteta na brani “mogla imati negativne posljedice” po zaporišku nuklearnu elektranu koja je najveća europska, ali je napisao da je za sada situacija kontrolirana.

Generalni direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grossi izjavio je da bi nedostatak hladne vode u nuklearnoj elektrani Zaporižje, zbog urušavanja Kahovske brane, mogao poremetiti rad njenog dizel generatora za hitne slučajeve.

“Odsustvo hladne vode u ključnim sustavima za hlađenje tijekom dužeg vremenskog perioda moglo bi dovesti do topljenja goriva i neoperabilnosti dizel generatora za hitne slučajeve”, naveo je Grossi u priopćenju.

On je dodao da nema neposredne opasnosti za sigurnost elektrane i naglasio da postoje brojni alternativni izvori vode, uključujući veliki hladnjak pored elektrane. Područje oko nuklearne elektrane, koja je u blizini oštećene brane, pripada dijelu Ukrajine koji je pod kontrolom Rusije.

Pogrešan potez?

Ukrajinske vlasti proglasile su uzbunu i pozvale civilno stanovništvo na evakuaciju iz kritičnih zona na desnoj obali Dnjepra, ali čini se da je situacija podjednako kritična i na lijevoj strani koju kontrolira Rusija.

Ako se pojave dokazi da su Rusi minirali branu, to znači da su sebi nanijeli više štete nego koristi, imajući u vidu da su njihovi položaji ovim potezom ugroženi, ali i otkriveni.

Ukrajinci sada znaju da se i Rusi moraju evakuirati zbog poplava, a ima malo pravaca kojima bi mogli otići. Osim toga, miniranje je izazvalo opasnost za nuklearku Zaporižje koja je pod njihovom kontrolom, ali i za Krim koji su anektirali 2014. godine.