Od žrtve do nepravednog sustava: Kako Hrvati ostaju zakinuti

Evo ključnih podataka o štetama i ljudskim gubicima koje je Hrvatska pretrpjela tijekom Domovinskog rata (1991.–1995.):

Materijalna šteta

1. Razorene i oštećene kuće:

   • Oko 200.000 stambenih objekata uništeno je ili oštećeno tijekom rata.
   • Uništeni su i mnogi gospodarski, industrijski i kulturni objekti.

2. Ekonomska šteta:

   • Procijenjena ukupna materijalna šteta iznosi više od 43 milijarde eura .

Ljudski gubici

1. Poginuli hrvatski branitelji:

   • Tijekom Domovinskog rata poginulo je oko 8.007 branitelja .

2. Ozljeđeni hrvatski branitelji:

   • Više od 30.000 branitelja pretrpjelo je tjelesne ozljede, mnogi od njih trajne.

3. Poginuli civili:

   • Ubijeno je oko 7.263 civila , među kojima su mnoge bile starije osobe i žene.

4. Poginula djeca:

   • Tijekom rata poginulo je 402 djece , a više od 1.200 djece ostalo je ranjeno.

Prognani i izbjegli

1. Hrvati prognani iz svojih domova:

   • Tijekom rata više od 550.000 Hrvata bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

2. Izbjeglice iz Hrvatske:

   • Oko 150.000 ljudi izbjeglo je u inozemstvo.
   • Ukupno, oko 800.000 ljudi (Hrvata i drugih nacionalnosti) bilo je pogođeno izravnim progonom ili prisilnim odlaskom.

Domovinski rat ostavio je duboke posljedice na Hrvatsku, uz ogromne materijalne štete i ljudske gubitke. Osim fizičkih razaranja, rat je ostavio i trajne posljedice na živote brojnih obitelji, uključujući gubitak voljenih, ekonomske poteškoće i psihološke traume.

Ali, agresoru su se oprostili grijesi, pa zato imaju ova prava:

Hrvatska: Povrat sudskih troškova prognanim Srbima do 28. prosinca 2024. (prošlo ispod radara)

Predsjednik Saveza Srba iz regije Miodrag Linta podsjetio je da prognani Srbi mogu do 28. prosinca 2024. podnijeti zahtjev za povrat sudskih troškova u Hrvatskoj. Ovi troškovi nastali su zbog gubitka sudskih postupaka za naknadu štete zbog ubojstva obitelji ili više članova, kao i zbog uništene imovine, uključujući zapaljene i minirane kuće te druge objekte.

Visina sudskih troškova koje su prognani Srbi morali platiti kretali su se od 5.000 do 20.000 eura. Prema Linti, prognani Srbi i drugi oštećeni građani koji su podmirili ove troškove ili njihovi nasljednici mogu podnijeti zahtjeve za povrat nadležnom državnom odvjetništvu u Hrvatskoj. Ako troškovi nisu naplaćeni, bit će otpisani.

Sporovi i zakoni u pozadini

Troškovi se odnose na postupke pokrenute nakon 31. srpnja 2003., temeljem Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija Zakona o odgovornosti Hrvatske za štetu uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih snaga tijekom rata . Ti zakoni, prema riječima Linte, bili su diskriminatorni i osmišljeni kako bi spriječili da prognani Srbi i drugi oštećeni građani dobiju naknadu za uništenu imovinu.

Hrvatska je 1996. ukinula članak 180. Zakona o obveznim odnosima, koji je predviđao odgovornost države za štetu nastalu nasiljem i terorizmom. Donošenjem novih zakona iz 2003. godine, onemogućeno je dobivanje odšteta, a tužitelji su često gubili sudske postupke i morali podmiriti sudske troškove.

Posljedice za imovinu Srba

Prema podacima udruženja, od 1991. do 1995. godine u hrvatskim gradovima i mjestima gdje nije bilo oružanih sukoba uništeno je više od 10.000 kuća i drugih objekata u vlasništvu Srba. Na području Bjelovara uništeno je 650 objekata, na području Zadra više od 500, u Karlovcu oko 300, dok su uništavane i vikendice, garaže, gospodarski objekti, restorani, trgovine, automobili i poljoprivredna mehanizacija. Kako kažu Srbi "terorističke grupe" često su noću dizale u zrak odabranih objekata, što je, prema tvrdnjama Linte, bio dio sustavnog plana hrvatske vlasti za protjerivanje Srba iz gradova i mjesta.

Ovo je gledište sa strane Savez Srba iz regiona, no što je s druge strane, zaboravili su da je napadnuta Republika Hrvatska!

Koliko je Hrvatima isplaćeno za razrušene kuće koje također nisu obnovljene?

Hrvatska procjenjuje ratne štete nastale od strane Srbije na desetak milijardi eura, no povrat tih sredstava ili reparacije za Hrvate čije kuće nisu obnovljene nisu sustavno riješeni. Pitanje ratne odštete i dalje ostaje jedno od ključnih neriješenih pitanja između Hrvatske i Srbije.

Procjena ratne štete koju je Republika Hrvatska pretrpjela tijekom Domovinskog rata varira, prema dostupnim podacima, ukupna šteta iznosi višestruko više od 43 milijarde eura.

Primjerice, samo gubitak prihoda od turizma tijekom godine kada zbog rata nije bilo turističke aktivnosti procjenjuje se na oko 50 milijardi eura.

Detaljna procjena ratnih šteta, koju je izradila radna skupina pod vodstvom generala Slobodana Praljka, također ukazuje na značajne financijske gubitke koje je Hrvatska pretrpjela tijekom agresije.

Međutim, točan iznos ratne štete koju bi Srbija trebala nadograđivati ​​u Hrvatskoj nije službeno utvrđen, jer do sada nije formirana stručna skupina koja bi izračunala ukupnu ratnu štetu prema međunarodnim kriterijima.

Problemi za Hrvate
Mnogi Hrvati čije kuće nisu obnovljene suočavaju se s neodgovorenim zahtjevima, dok su sredstva ponekad nepravedno raspodijeljena. Mnogi građani koji su podnijeli tužbe nisu uspjeli dobiti naknadu zbog pravnih prepreka, kao što su izmjene zakona i zastara. Hrvati koji su pretrpjeli štetu često ovise o vlastitim pravnim bitkama i domaćim zakonima, koji su daleko od savršenih. Pitanje ratne štete i pravedne naknade ostaje otvoren i politički osjetljiv problem.

Autor: Dražen Šemovčan/PDN