Oštro „NE“ globalistima i „ bogovima podzemlja“

29.03.2020. 17:29:00

Nakon svega…..

Globalizam  i globalizacija

Globalizacija je proces ujednačavanja različitosti u svijetu. Pojam se javlja u suvremenoj ekonomiji, sociologiji, ekološkim, kulturološkim i drugim studijama koje istražuju nove odnose između sve izraženijeg utjecaja svjetskog tržišta s visokom konkurentnom moći međunarodnih korporacija, novih tehnologija. Osobito razvitka komunikacijskih procesa industrijskog i postindustrijskog razvitka sa sociološkim i demografskim promjenama, te potrebe uravnotežena korištenja i razvijanja svjetskih prirodnih i ljudskih resursa. Potrebe za očuvanjem kulturne različitosti, socijalnih prava,  kulturne baštine, i prirodnog okoliša, kao i u vezi s pitanjima shvaćanja nacionalnog suvereniteta unutar svjetskih političkih i ekonomskih asocijacija. Kako se ti procesi i odnosi javljaju uz proturječne interese i posljedice od kojih mnoge nisu dobro sagledane, proces globalizacije je dobio svoje pristaše i gorljive antiglobaliste, koji globalizaciju smatraju prijetnjom suverenosti i nacionalnog identiteta. Nasuprot globalizaciji pojavljuju se antiglobalistički pokreti. Jedan od jakih i radikalnih antiglobalističkih pokreta pojavio se 2003. godine na demonstracijama u Torinu.

Otvoreno društvo

Otvoreno društvo je pojam kojeg je uveo engleski filozof i profesor K. R. Popper u djelu ( Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji, 1945. godine. ) Temeljne značajke otvorenog društva su sloboda, demokracija i individualizam nasuprot zatvorenom društvu  kojega su značajke tribalizam, kolektivizam, totalitarizam i nacionalizam. Njegov vjerni učenik George Soros osnovao je zakladu „Otvoreno društvo“ 1990. godine. A isto tako i mrežu instituta pod istim imenom sa zadaćom pomaganja razvoja civilnog društva u postkomunističkim zemljama Istočne Europe.

Tko je George Soros

George Soros je američki financijaš i filantrop ( Budimpešta, 12.8. 1930.). Pobjegao je iz Mađarske 1947. godine u Veliku Britaniju, gdje je diplomirao na London „School of Menagement“ 1952. godine. Jedan od predavača mu je bio profesor K. R. Popper. Od 1956. godine živi u u SAD-u, i spada među 27. najbogatijih Amerikanaca. Predsjednik je je zaklade „Soros Fund Menagement“. Novčanim špekulacijama je 1992. godine ugroziočak i britansku funtu. Nadahnut filozofijom K. Poppera pomagao je disidentske pokrete i uspostavu demokracije u Istočnoj Europi. Neki ga zovu psihopatom, nad psihopatima. Bio je oštar protivnik američkog predsjednika G. W. Busha. Važna njegova djela: „Alkemija financija, Otvaranje sovjetskog sustava, Kriza globalnoga kapitalizma, Znanost i otvoreno društvo, Otvoreno društvo: reforma globalnoga kapitalizma, Mjehur američke nadmoći, Vrijeme pogrješaka: posljedice rata protiv terora“.

Bill Gates – „Microsoft Corporation“

Microsoft Corporation je najveća svjetska softverska tvrtka na svijetu. Ona je među pet najjačih svjetskih kompanija po tržišnoj vrijednosti. „ Miccrosoft orporation“ su osnovala  1975. godine dva, tada mlada i ambiciozna studenta, Bill Gates i Paul Alenn. Ostavili su redoviti studij i posvetili se računalnoj tehnologiji. Era vladavine Microsofta na području operativnih sustava je započela 1981. godine i traje sve do danas. „Microsoft“ se nije time zadovoljio, nego je krenuo u osvajanje drugih tržišta. Ulazi u područje Interneta, mobilnih tehnologija i razvija danas jednu od najpopularnijih igračkih konzola na svijetu „X- box“. Sa velikim i brzim razvojem Microsofta pojavile su se optužbe da se Microsoft ponaša monopolistički i da ograničava konkurenciju. Microsoft danas zapošljava više od 60 000 tisuća ljudi diljem svijeta. Neto prihod im je oko 37. milijardi dolara godišnje. Sjedište korporacije je u Redmondu, država Washington, SAD.

Pohlepa, bahatost i psihičko moralna zastranjenja G. Sorosa i Billa Gatesa

Obojica ekonomski jakih moćnika, G. Soros i Bill Gates su u svojoj pohlepi krenuli ulagati novac u farmaceutske tvrtke diljem svijeta. Tako neki tvrde da je G. Soros vlasnik jake farmaceutske tvrtke u kineskom gradu odakle je krenuo koronavirus. I ne samo te tvrtke, nego i drugih farmaceutskih tvrtki diljem svijeta, pod svojim, ili pod tuđim imenom i prezimenom. Prema nekim internetskim tekstovima iz 2017. godine, Bill Gates i njegova supruga sponzoriraju razne laboratorijske pokuse sa raznim vrstama virusa. Pa su tako krajem 2019. godine radili i simulaciju stanja koje bi se moglo događati širenjem koronavirusa. Zabrinjavajuća je izjava Billa Gatesa preko koje su svi mediji olako prešli, ili namjerno prešutjeli. U tijeku 2017. godine Bil Gates je izjavio da je na planeti previše stanovništva, i da bi trebalo smanjiti pučanstvo za 10. – 20.%. Bahatosti gdje ti je kraj? George Soros također nije stao sa svojim financijskim donacijama i potkopavanjima političkih sustava u svijetu. U nekim zemljama svijeta je nepoželjan zbog takve svoje „ rabote“. Poznato je neslaganje pokojnog predsjednika Franje Tuđmana sa G. Sorosem koji je u ono vrijeme posjetio Hrvatsku. U novije vrijeme Soros je „ persona non grata“, nepoželjna osoba, u Mađarskoj gdje je rođen. Jednog i drugog, sa moralno antropološke strane možemo slobodno promatrati i označiti kao bahate, pohlepne bogataše koji novcem ne prežu činiti što im je na njihovom bolesnom umu. Ono što proklamiraju i čine je doista suludo. Svom egoizmu i pohlepi prilagođuju sve, kako bi postali još bogatiji, moćniji i utjecajniji. Zanimljivo je da je čitav svijet rekao svakom rasizmu „NE“. Da se na sportskim borilištima i u drugim sferama života kažnjava svaki oblik rasizma. A Bill Gates može slobodno govoriti o smanjenju pučanstva na zemlji za čak do 20%. I to ne ratom, nego raznim fabriciranim laboratorijskim boleštinama. Hrvati bi se trebali prisjetiti sa kim se sve G. Soros nakon smrti prvog predsjednika RH susretao u Hrvatskoj, i koje je nevladine udruge pomagao.

Zašto u svijetu jača pokret antiglobalista

Čini se da je globalizam samo paravan za neke druge prljave, podzemne rabote. Globalizam se u biti treba zalagati za uravnoteženo svjetsko gospodarstvo, ali to se to u stvarnosti ne događa. Cilj globalizma i globalista su svjetske demografske promjene, promjene u Euroipi. Takve, demografske promjene kakve se događaju u Europi doseljavanjem islamskih izbjeglica nisu u skladu sa poštivanjem različitih kulturnih različitosti. To je vidljivo u čitavoj Europi kroz zadnjih dvadesetak godina. Jedan od ciljeva globalizma i globalista bio je i ostao očuvanje prirode i prirodnog okoliša. I tu globalizam nije polučio gotovo nikakve rezultate. Zagađenje zraka, mora, vode, zemlje se i dalje događa velikom brzinom. Četiri životna prapočela: zemlja, voda , vatra i zrak su oduvijek bila na cijeni. U naše vrijeme zemlja, voda, zrak su ugrožene od bahatog čovjeka, bahatih moćnika i „ bogova podzemlja“, U zadnje vrijeme smo svjedoci da se krenulo na samog čovjeka, na njegovo zdravlje i živote. Ima li takva globalistička civilizacija budućnost? NEMA! To je jasno, kao bijeli dan. Filozofija K. R. Poppera zastupa individualizam protiv kolektivizma. Individualizam, zapravo egoizam i tobožnja filantropija tipa G. Sorosa, i njegovih učenika je opasna bolest. Nijekati kolektivizam i jačati individualizam, egocentrizam i bahatost dobro nam je poznato danas u svim mogućim oblicima. Ne samo u filozofiji, bahatost i zlobu raznih vrsta osjećamo duhovno duboko i jako u praktičnom životu. Suvremeni globalisti su protiv tribalizma. Tribalizam je je u sociologiji društvena organizacija plemenskog tipa. To je posprdno govorenje o nacionalnim društvima koja njeguju nacionalni identitet, solidarnost, iste vrijednosti i ista vjerovanja. Takav tip nacionalne države je za globaliste nazadna ideologija koja se opire društvenim promjenama i progresu. Suludo! Smeta im povezanost ljudi nacionalnim ozemljem, koji je označen i izrican nacionalnim nabojem. Tobože moderna politika treba biti iznad svega toga, iznad nacionalnih ciljeva i interesa. Koronavirus nam je pokazatelj kako je „ otvoreno društvo“, otvorena, nezaključana kuća u koju ulazi tko god hoće. A isto tako i izlazi. Sa sobom može donijeti što god hoće, neku boleštinu, pun ruksak eksploziva. Došljak, izbjeglica, ima ista, ako čak i ne veća prava nego vlasnik kuće. Useljava se tko hoće, ponaša se kako ga je volja. „ Otvoreno društvo“ je kao otvorena kuća. To je bilo moguće u mjestima i selima gdje je vladalo poštenje, gdje su na cijeni bile moralne vrijednosti, a ne izopačene osobe pune pohlepnog grabeža, suludog egoizma i individualizma.

Zašto reći „NE“ takvom globalizmu, globalistima i „ bogovima podzemlja“

Vrlo jednostavno. Globalisti i globalizam nije ostvario niti jedan svoj proklamirani cilj, osim „otvorenog društva“, otvorene kuće. Nije se sačuvala čistom ni voda, ni zrak, ni zemlja. Sve se to dalje onečišćuje bez kazni i sankcija za one države koje to čine. Demografske promjene u svijetu su postale balast za domaće, domicilno stanovništvo određenih zemalja. Tribalizam je očiti promašaj. Ekonomske ravnoteže među zemljama u svijetu nema. A iza koronavirusa, kada se virus smiri, bogati će biti još bogatiji, a siromašni još siromašniji. „ Otvoreno društvo“, otvorena svjetska kuća ima samo jednu prednost, ali puno više nedostataka.  „Bogovi podzemlja“ i prikrivene sile zla su na strani velikih korporacija, koje su iznad država i vlada. Kakav je taj globalistički svijet i planeta? Trenutno u kaosu, namjerno ili nenamjerno. Čovjek se boji čovjeka. Nosi rukavice i masku, bježi od vlastitih sunarodnjaka, članova svoje uže li šire obitelji, nije siguran nigdje u svijetu. Umjesto u otvorenom društvu, živi u četiri zida. Svi mu mediji sugeriraju „ ostani doma“. Tko je u tim globalističkim težnjama pogriješio? Tko ima, ili bi trebao imati nečistu savjest više nije bitno? Hoće li tko odgovarati za „ ostani doma“, jer ti prijeti strašna zaraza? Tko su sijači bolesti? Je li to prirodna, ili u laboratoriju stvorena boleština? Na ta pitanja trenutno nema odgovora. Ali će vjerojatno nakon svega narodi i pojedinci početi shvaćati da globalizam nije ostvaren, niti moguć zbog „ bogova svjetskog, umreženog podzemlja.“

Izvorni autor: Vladimir Trkmić/PDN

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.