Ustavni bi sud uskoro trebao donijeti niz iznimno važnih odluka: o brojnim ustavnim tužbama koje se odnose na mjere Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu o koronakrizi, zatim o ustavnosti zakona koji regulira rad i ovlasti Visokog kaznenog suda, novog suda koji je trebao početi s radom u siječnju ove godine.

Ustavni bi sud uskoro, kako doznajemo, trebao odlučiti i o ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova, donesenih u srpnju 2018., kojim se regulira pitanje zaštićenih najmoprimaca.

Predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću uputili smo pitanja o tome kad točno možemo očekivati sjednice Ustavnog suda na kojima će se raspravljati i odlučivati o tim, za građane iznimno važnim predmetima, hoće li te sjednice biti dovoljno unaprijed i jasno najavljene kako bi ih zainteresirani mediji mogli pratiti te tko su suci izvjestitelji u tim predmetima.

Nakon dva dana čekanja odgovora, s Ustavnog suda poslali su sljedeću rečenicu: da će “o svim pitanjima Ustavni sud detaljno i pravodobno obavijestiti javnost, sukladno mjerodavnim odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i svog Poslovnika”. Na primjedbu da su izbjegli odgovoriti, iz Suda su pojasnili da nam ne mogu reći kada će odluke u tim predmetima donijeti jer one ovise o rezultatima rasprava na stručnim kolegijima i stručnim sastancima sudaca. “Za sada, jedino je moguće reći da se donošenje odluka koje se odnose na akte Nacionalnog stožera civilne zaštite planira najkasnije do kraja rujna”, bio je jedini konkretan odgovor koji smo dobili s Ustavnog suda. Dakle, odluke o tome jesu li mjere Stožera za civilnu zaštitu oko korone u skladu s Ustavom ili nisu, bit će donesene do kraja ovog mjeseca.

Prava građana

Međutim, tko su suci izvjestitelji u tome, kao i u ostalim gore navedenim predmetima, s Ustavnog suda nam nisu odgovorili. Sudac izvjestitelj je, naime, taj koji piše prijedlog odluke o kojoj zatim raspravljaju i izjašnjavaju se svi ostali suci Ustavnog suda.
Na Ustavni sud je, podsjetimo, još u proljeće ove godine stiglo čak 27 ustavnih tužbi vezanih uz protuepidemijske mjere koje je donosio Nacionalni stožer civilne zaštite. Iako je ustavni sudac Andrej Abramović još u ožujku ove godine objavio članak u kojem je upozorio da je Ustavni sud morao reagirati na činjenicu Nacionalni stožer civilne zaštite donosi odluke kojima se zadire u temeljna ustavna prava građana te tu vrstu odluka, prema Ustavu, može donositi samo parlament dvotrećinskom većinom, iako je drugi ustavni sudac, Goran Selanec, još sredinom lipnja od svojih kolega sudaca višekratno tražio da Ustavni sud što prije raspravi i odluči o ustavnim tužbama vezanim uz Stožer, predsjednik toga suda Šeparović je izjavio da se Ustavni sud o tim tužbama neće izjašnjavati prije parlamentarnih izbora. Tvrdio je da Ustavni sud svojim odlukama ne želi utjecati na ishod izbora. Srpanjski izbori su prošli, Sabor i Vlada su počeli s radom, a Ustavni suci su otišli na godišnji odmor. Iako nam s Ustavnog suda nisu odgovorili tko su suci izvjestitelji u slučaju brojnih ustavnih tužbi vezanih krizni stožer, neslužbeno doznajemo da je sudac izvjestitelj za svih 27 ustavnih tužbi ustavni sudac Rajko Mlinarić.

Sporne ovlasti

Ustavni bi sud uskoro trebao odlučiti i o ustavnosti Zakona o visokom kaznenom sudu (VKS-u). Podsjetimo, riječ je o novom sudu koji je trebao početi s radom u siječnju ove godine, posao njegova osnivanja povjeren je sucu Ivanu Turudiću, ali su dvojica SDP-ovaca, Peđa Grbin i Orsat Miljenić, podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti ovlasti toga suda. Ustavni je sud zbog toga potkraj prošle godine odgodio početak njegova rada do donošenja odluke o njegovoj ustavnosti, ali ta odluka još nije donesena. Ustavni su suci prije odluke zatražili mišljenje četiriju sveučilišnih katedri za kazneno procesno pravo.

Prijedlog odluke o sudbini VKS-a je, kako doznajemo, već bio napisan, a sjednica Ustavnog suda zakazana za 8. rujna. Sjednica je, međutim, nekoliko dana prije njezina održavanja odgođena. Razlog odgode je mišljenje zagrebačke katedre za kazneno procesno pravo koje potpisuje njezina predstojnica prof. dr. Zlata Đurđević, a koje je stiglo je na Ustavni sud potkraj prošlog tjedna. To mišljenje obrazloženo je na gotovo 140 stranica teksta, pa sucima treba vremena da ga prouče. Kako neslužbeno doznajemo, zagrebačka i riječka katedra uputile su Ustavnom sudu tumačenje da su ovlasti novog Visokog kaznenog suda, onako kako su definirane zakonom koji regulira ovlasti toga suda, u suprotnosti s Ustavom, splitska katedra za kazneno pravo o tom pitanju nije iznijela jasno mišljenje dok osječka katedra u ovlastima VKS-a ne vidi ništa sporno. S Ustavnog suda nisu nam odgovorili na pitanje tko je sudac izvjestitelj u ovom predmetu.

HNS-ov zakon

Ustavni bi sud uskoro trebao odlučiti i o ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o najmu stanova, donesenima u srpnju 2018. Tim se izmjenama, koje je snažno guralo i proguralo HNS-ovo Ministarstvo graditeljstva u bivšoj Plenkovićevoj Vladi, predviđa da će više tisuća zaštićenih najmoprimaca nakon 1. rujna 2023. vlasnicima stanova u kojima godinama žive ili morati plaćati tržišni iznos najamnine ili otkupiti stanove po cijeni koju odredi vlasnik stana, u protivnom će morati van iz stanova u kojima imaju status zaštićenih najmoprimaca. Udruge zaštićenih najmoprimaca zatražile su ocjenu ustavnosti toga zakonskog rješenja, a odluku Ustavnog suda najmoprimci željno iščekuju gotovo dvije godine. S Ustavnog suda nisu nam odgovorili tko je sudac izvjestitelj u ovom predmetu ni kad će se točno održati sjednica na kojoj će odlučiti o ustavnosti zakonskih izmjena iz 2018.