Ministar obrane Ivan Anušić u najnovijim izjavanma kazao je da se služenje vojnog roka u Hrvatskoj temelji prvenstveno na godištu rođenja. Ponovio je da se pozivaju svi koji su navršili 19 godina i imaju obvezu temeljno-vojnog osposobljavanja, a otkrio je i da dio pozvanih bira priziv savjesti.

U siječnju je poslano prvih 1200 poziva, a svi pozvani bit će pregledani do kraja mjeseca. Liječnički pregledi su standardni psihofizički, uključujući fizičku spremnost, razgovor s psihologom, krvne pretrage i EKG. Pregledi često otkrivaju potencijalne zdravstvene probleme na vrijeme, što je korisno za daljnje praćenje zdravlja mladih, rekao je za HRT Dnevnik.

Ministar obrane je objasnio da postoje dvije opcije: obuka u civilnoj zaštiti ili rad u jedinicama lokalne samouprave i institucijama, poput bolnica. Naglasio je da je dva mjeseca temeljnog vojnog osposobljavanje dovoljno kako bi naučili sve što čini vojnika sposobnog za operativno djelovanje.

Anušić: “Ročnici će naučiti preživljavanje u kriznim situacijama”

“Steći će znanje i vještine vojnika strijelca, preživljavanja u kriznim situacijama, pomoći drugome, te obuku na suvremenoj tehnologiji, uključujući dronove”. Tom je prigodom naglasio kako Hrvatska intenzivno modernizira Oružane snage, prelazeći s istočne na zapadnu NATO-kompatibilnu tehnologiju.

“Do 2028. godine stižu prve velike isporuke, dok će do 2030. sve planirane nabave biti realizirane. Fokus je na opremi koju mala vojna industrija može proizvoditi, uključujući FPV dronove, protudronske sustave i lako naoružanje. Hrvatska je vodeća u proizvodnji FPV dronova u suradnji s Latvijom i Nizozemskom.”

Dodao je kako između 85% i 90% ukupne štete koja se učini i na mehanizaciji, na ljudstvu, na ukrajinskom bojištu upravo čine besposadne letjelice dronovi, a ponovio je i da Hrvatska planira kontinuirano ulaganje u obranu: do 2030. izdvajat će 3% BDP-a za modernizaciju vojske, a do 2035. 3,5%, uz dodatnih 1,5% za infrastrukturu dualne namjene.

Uloga Hrvatske u NATO-u i EU-u, kazao je, ostaje prioritet, a sve odluke o suradnji s međunarodnim forumima, poput Trumpovog odbora za mir, donosit će Vlada Republike Hrvatske nakon analize i konzultacija: “Ono što je ključno tu naglasiti, mi smo otvoreni za svu suradnju, Hrvatska je članica NATO, članica Europske unije. Podržavamo zajedništvo NATO-a i Europske unije kao dviju organizacija kojima Hrvatska pripada i koje Hrvatska izuzetno cijeni.”