Otvorena pitanja za predsjednika: Kako je partizanka s krvavim rukama završila na inauguraciji?

VJERA ANDRIJIĆ: UPIT MILANOVIĆU O DOLASKU PARTIZANKE NA INAUGURACIJU

Ured predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića zaprimio je upit tražeći objašnjenje o prisutnosti Vjere Andrijić na inauguraciji predsjednika. Andrijić, bivša pripadnica partizanske jedinice koja je sudjelovala u zauzimanju Širokog Brijega u veljači 1945. godine, bila je dio postrojbe odgovorne za mučko ubojstvo 12 hercegovačkih franjevaca. Ovaj događaj jedan je od najpoznatijih zločina nad katoličkim klerom u povijesti Drugog svjetskog rata na ovim prostorima, prenosi Narod.hr

Povijesna pozadina

Dana 07. veljače 1945. godine, pripadnici 11. dalmatinskog korpusa partizanske vojske zarobili su 12 franjevaca i nekoliko učenika u franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu. Franjevci su vezani žicom, odvedeni u ratno sklonište i tamo svirepo ubijeni, neki živi spaljeni, pod optužbom da su navodno pucali s mitraljeza sa zvonika samostana. Tijekom istog razdoblja, od 05. do 10. veljače 1945., partizani su u Širokom Brijegu i okolici ubili 72 civila, dok je tijekom cijelog rata ukupno stradalo 66 hercegovačkih franjevaca.

Pitanja upućena Uredu predsjednika

S obzirom na ove povijesne činjenice, upućen je niz pitanja Uredu predsjednika Zorana Milanovića:

1. Je li Ured predsjednika RH bio svjestan biografskih činjenica o gospođi Vjeri Andrijić prije nego što je pozvana na inauguraciju?

2. Ako je bio svjestan, kakvu poruku predsjednik Republike želi poslati njenim prisustvom na tako važnom događaju?

3. Kakav je služben i osobni stav predsjednika RH o zločinu nad franjevcima u Širokom Brijegu? Prihvaća li komunističku verziju da su franjevci sudjelovali u borbi, ili priznaje da su stradali kao nevine žrtve?

4. Kakav je općenito stav predsjednika RH o partizanskim zločinima protiv katoličkog klera u Hrvatskoj i BiH?

5. Podsjećamo na izjavu predsjednika RH iz 2021. tijekom posjeta BiH, kada je istaknuo značaj franjevaca u očuvanju kulturne i nacionalne baštine Hrvata. Stoji li predsjednik i dalje iza te izjave?

6. Kako se partizanski pokret uklapa u vrijednosti moderne i demokratske Hrvatske, s obzirom na njegovu vezu s totalitarnom komunističkom ideologijom, masovnim zločinima i negacijom slobodne hrvatske države?

Očekivanje odgovora

Odgovor Ureda predsjednika RH o ovom važnom pitanju očekuje se u narednim danima. U javnosti već postoji veliko zanimanje i zabrinutost zbog prisustva osobe povezane s ratnim zločinima na svečanosti inauguracije predsjednika države. Hoće li Milanović opravdati ovaj potez ili se jasno distancirati od njega, ostaje za vidjeti.

DOK JE ZAVRŠIO RAT IMAO JE TRI GODINE, SADA PRIMA BORAČKU MIROVINU

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) iz travnja 2023. godine, u Hrvatskoj je 5.032 korisnika mirovina temeljenih na sudjelovanju u Narodnooslobodilačkom ratu (NOB). Ove mirovine ne primaju samo izravni sudionici rata, već i njihovi supružnici koji su naslijedili pravo na mirovinu.

Što se tiče najmlađih korisnika ovih mirovina, prema podacima iz 2013. godine, najmlađi korisnik "boračke penzije" imao je 71 godinu, što znači da je na kraju Drugog svjetskog rata imao tri godine. Ovaj podatak odnosi se na osobe koje su kao djeca bile u izbjegličkim logorima poput El Shatta te su po toj osnovi stekle "borački status".