Ovo je najveća američka zračna baza u Europi: Izgleda poput grada, napadali ju teroristi, a koristio ju je i Hitler

10.07.2024. 16:44:00

Zračna baza SAD-a u Njemačkoj od ogromne je važnosti za operacije SAD-a i NATO-a. No sporno je prije svega upravljanje operacijama američkih borbenih dronova iz Ramsteina.

To je svijet za sebe, američka zračna baza Ramstein. U zapadnoj Njemačkoj, u blizini grada Ramstein-Miesenbacha, prostire se veliko vojno područje s pistama, hangarima i brojnim zgradama. Ono je poput posebnog maloga grada usred pretežno ruralne pokrajine Rheinland-Pfalz, strogo izolirano od brdovitog krajolika oko njega. I iako se zračna baza nalazi na njemačkom teritoriju, uživa imunitet poput stranog veleposlanstva. Njemački službenici i političari smiju ući samo uz pristanak američkog zapovjednika.

Oko 9.000 ljudi radi ovdje. Ovo je najveća američka zračna baza u Europi. U blizini se nalazi i Landstuhl Regional Medical Center, najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a. Ukupno oko 50.000 Amerikanaca, uključujući njihove obitelji, živi u regiji oko Kaiserslauterna. Tu su posebne škole, trgovine i pružatelji usluga, a plaćanja se često obavljaju samo u američkim dolarima. Ove američke institucije također su vrlo važne za regionalno gospodarstvo toga kraja, piše Deutsche Welle.

Sve je počelo 1952. godine na zračnoj luci koju su Hitlerove zrakoplovne snage koristile tijekom Drugog svjetskog rata, a koju je američka vojska zauzela neposredno prije kraja rata 1945. godine. Zračna luka i administrativni dio postupno su postajali sve veći kompleks za američke trupe u Njemačkoj i konačno za NATO.

Od 1971. godine u Ramsteinu je stacionirano zapovjedništvo za vojni zračni prijevoz i njemu pripadajući transportni zrakoplovi. Godine 1973. sjedište zračnih snaga Sjedinjenih Država u Europi premješteno je iz Wiesbadena u Ramstein. Godinu dana kasnije Ramstein je dobio i zapovjednu službu NATO-a za upravljanje zračnim snagama. Iz Ramsteina NATO prati proturaketnu obranu saveza i svemirske aktivnosti država članica. NASA također ponekad koristi Ramstein za istraživačke letove.

Pretpostavlja se da je do 2005. godine - to nikada nije službeno potvrđeno - u zračnoj bazi bilo pohranjeno i nuklearno oružje koje je, po mišljenju stručnjaka, te godine povučeno. Baza Büchel u Eifelu sada slovi kao jedino mjesto u Njemačkoj gdje je pohranjeno američko nuklearno oružje. Zračna baza Ramstein od ogromne je važnosti za američke oružane snage širom svijeta. To je najvažnije čvorište za prijevoz tereta i trupa za američke zračne snage, posebno za misije u Africi, na Bliskom istoku i u istočnoj Europi.

Ramstein također ima posebnu i sve veću važnost preko svog centra za kontrolu leta kada je riječ o upravljanju operacijama američkih borbenih dronova širom svijeta. To je stalno iznova dovodilo do rasprava o mogućoj umiješanosti Njemačke u ciljano ubijanje osoba osumnjičenih za terorizam u Aziji i Africi. Tadašnji predsjednik SAD-a Barack Obama je 2013. godine, kada su mediji iznijeli ove tvrdnje, rekao da Njemačka nije "lansirna točka" (launching point) za napade bespilotnim letjelicama - ali to nije utišalo tvrdnje. Obama je napade dronovima proglasio najvažnijim sredstvom u takozvanom "globalnom ratu protiv terorizma". Zračna baza također je dospjela u udarne vijesti u medijima zbog navodnih letova otetih osumnjičenika za terorizam u tajne zatvore preko nje.

Zračna luka također se redovito koristi za evakuacijske letove. Ramstein je odigrao ključnu ulogu u evakuaciji ljudi iz Afganistana u ljeto 2021. nakon dolaska talibana na vlast. Područje zračne baze privremeno je postalo ogromni šatorski grad gdje su privremeno bili smješteni evakuirani.

Od ruske invazije na Ukrajinu u Ramsteinu su se održavali i sastanci država koje podupiru Ukrajinu. Američki ministar obrane Lloyd Austin nekoliko je puta pozvao u zračnu bazu kako bi razgovarao s predstavnicima nekoliko desetaka zemalja o isporukama oružja Ukrajini. U međuvremenu se često govori o grupi Ramstein kada se govori o onima koji podržavaju Ukrajinu.

U 1980-ima zračna baza Ramstein dva puta je bila na naslovnicama širom svijeta: u kolovozu 1981. teroristi iz frakcije Crvene armije izveli su napad eksplozivom na bazu, u kojem je dvadeset ljudi ozlijeđeno, neki teško. U to su vrijeme američki vojni objekti više puta bili meta ljevičarskih ekstremističkih terorista. U kolovozu 1988. godine održan je aeromiting u Ramsteinu. Kada su se u zraku sudarili zrakoplovi talijanskog akrobatskog tima, jedan od zrakoplova srušio se na gledatelje. Odmah je poginulo 35 ljudi, još 35 ih je kasnije umrlo od zadobivenih ozljeda, a stotine ih je ozlijeđeno. Bila je to jedna od najvećih katastrofa na aeromitingu u povijesti. Od tada više nije održan aeromiting u Ramsteinu.

Tijekom obavljanja dužnosti američkog predsjednika Barack Obama se nekoliko puta zaustavio u bazi Ramstein. Donald Trump također je to učinio kao predsjednik 2018. vraćajući se iz posjeta trupama u Iraku. Donald Trump također je u ljeto 2020. godine najavio veliko smanjenje broja američkih trupa stacioniranih u Njemačkoj. Razlog je bila tvrdnja da Njemačka ne plaća dovoljno za svoju obranu. Naravno, to bi također utjecalo na Ramstein. Bivši vrhovni zapovjednik američkih trupa u Europi, general Ben Hodges, tada je oštro kritizirao planove. Hodges je govorio za časopis Der Spiegel o "kolosalnoj pogrešci" i dodao: "Odluka ilustrira da predsjednik nije razumio koliko su američke trupe stacionirane u Njemačkoj bitne za američku sigurnost."

Promjenom vlasti u Bijeloj kući nekoliko mjeseci kasnije, kada je predsjedničku dužnost preuzeo demokrat Joe Biden, odluka više nije važila. Ako Donald Trump bude ponovno izabran za predsjednika SAD-a, tada bi prisutnost američkih trupa u Njemačkoj, a time i važna uloga zračne baze Ramstein, ponovno mogla biti dovedena u pitanje.

Izvor: vecernji.hr/Foto: Reuters

Izvorni autor: Deutsche Welle

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.