PAZITE NA BRZINU - HAK UPOZORAVA: Prvi je dan nove školske godine, vozači, OPREZ!

Školsko zvono označit će u ponedjeljak početak nove školske 2021./2022. godine za gotovo 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, među njima je i oko 37 tisuća prvašića koji će prvi put sjesti u školske klupe, i za sve učenike nastavom “lice u lice”.

Točan broj prvašića znat će se do kraja rujna kada ih škole upišu u e-maticu, napominju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Za osnovnoškolce i ove su godine osigurani besplatni udžbenici za što je iz državnoga proračuna osigurano 158 milijuna kuna. Kada je pak riječ o drugih obrazovnim materijalima, vrijedit će ista pravila kao prošle godine, jednako kao i za udžbenike za učenike srednjih škola.

Odnosno, određene kategorije učenika srednjih škola imat će besplatne udžbenike u skladu s Odlukom o financiranju udžbenika za učenike srednjih škola čije su obitelji korisnici zajamčene minimalne naknade. Dodatno, učenici čije su obitelji korisnici zajamčene minimalne naknade imaju pravo na besplatne druge obrazovne materijale.

Također, završava se i uvođenje izmijenjenih kurikuluma u škole i to u 4. i 8. razredu osnovne škole (osim STEM predmeta koji su već uvedeni) i 4. razredu srednje škole, pa su, u skladu s tim, pripremljeni i novi udžbenici.

Preporuka – nastava uživo, ali i spremnost za brze promjene

Za početak nove pedagoške i školske godine mjerodavno ministarstvo izradilo je upute i preporuke u skladu s rezultatima provedenih istraživanja i analiza, iskustvima epidemiologa i svih dionika sustava odgoja i obrazovanja, kao i iskustvima drugih država EU-a te preporukama relevantnih europskih i međunarodnih organizacija, posebno Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Preporuke su namijenjene osnivačima predškolskih i školskih ustanova i ravnateljima, a njihov cilj je osiguravati što sigurnije uvjete za izvođenje odgojno-obrazovnog rada uz prihvaćanje specifičnosti s obzirom na dob djece i učenika, te različitih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Također, navedeno je kako je ključno i cijepljenje odgojno-obrazovnih djelatnika kako bi maksimalno zaštitili svoje zdravlje i zdravlje drugih u okruženju.

Preporuke upućuju i na mjere koje treba provoditi u svim dječjim vrtićima, odnosno školama, a donose i moguće primjere koje će ravnatelji primijeniti ili odabrati kao jednu od mogućnosti za što sigurniji rad u ustanovi prema specifičnostima određene ustanove.

Naime, zbog velikih razlika u veličini dječjih vrtića i odgojno-obrazovnih skupina u dječjim vrtićima te veličini škola i broja učenika u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama, ne mogu se ponuditi ista rješenja za organizaciju rada ni u vrijeme epidemije koronavirusa, kao što to ne bi bilo moguće ponuditi niti u drugim okolnostima.

Uz to, razlika između škola je i u organizaciji rada u jednoj, dvije ili tri smjene. Napominje se da se ne može predvidjeti hoće li se i kada promijeniti epidemiološko stanje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i na razini grada, općine ili županije, te upozorava da svi trebaju računati na mogućnosti promjene načina rada i prijelaza na onaj model koji će u određenoj situaciji biti primjenjiv.

U Ministarstvu smatraju da za brze promjene trebaju biti spremni svi – ravnatelji i odgojitelji, učitelji, nastavnici, stručni suradnici te ostali zaposlenici, kao i djeca i učenici te njihovi roditelji, ali i svi oni koji pružaju pomoć i potporu u realizaciji ne samo propisanog broja sati, već i omogućavanja kvalitetnog odgoja i obrazovanja.

Naglasak u uputama je na zdravstveno-epidemiološkoj komponenti, a u preporukama na odgojno-obrazovnoj, odnosno pedagoškoj komponenti.

Specifičnosti vezane uz rad ustanova koje provode posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju i dodatna pitanja koja iz njih proizlaze Ministarstvo će rješavati neposrednom komunikacijom s navedenim ustanovama te u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

U dijelu vezanom uz nastavu na daljinu dokument se naslanja na Akcijski plan za provedbu nastave na daljinu na način da se prijedlozi i pozitivna iskustva te rješenja vezana uz takav oblik nastave smatraju njegovim sastavnim dijelom te će se u praksi unaprjeđivati i poboljšavati.

Predlažu se tri modela odgojno-obrazovnoga rada u vrtićima i školama u uvjetima povezanima s bolesti covid-19. To su – odgojno-obrazovni rad i nastava u ustanovi, mješoviti oblik odgojnoobrazovnog rada/nastave (dio u ustanovi, dio na daljinu) i odgojno-obrazovni rad i nastava na daljinu.

Bez obzira na to koji će od modela i u kojem trenutku biti aktiviran, svim odgojno-obrazovnim ustanovama Ministarstvo preporučuje dosljedno provođenje mjera i preporuka za rad predloženima u spomenutom dokumentu.

Jer, tvrde u Ministarstvu, povratak u dječje vrtiće i škole ključan je za odgoj i obrazovanje djece/učenika, a posebice za njihov emocionalni, kognitivni, socijalni i profesionalni razvoj. Osobito je važan za djecu i učenike u riziku te djecu i učenike iz ranjivih skupina.

To je primarni razlog zbog kojeg je nužno osigurati da se sva djeca vrate u dječje vrtiće, a učenici u škole, poručili su iz Ministarstva obrazovanja.

U ponedjeljak, 6. rujna, početak je nove školske godine, zbog čega će na cestama biti povećan broj djece odnosno školaraca u prometu pa su iz HAK-a vozače pozvali da osobito oprezno voze u blizini škola i vrtića.

Zbog povećanog broja djece na cestama, HAK pozvao vozače na oprezniju vožnju

U blizini škola i vrtića, gdje je brzina kretanja vozila ograničena na najviše 40 kilometara na sat, ali i na svim ostalim cestama u naseljima koje vode prema školama. Podsjetili su vozače da se pridržavaju prometnih propisa i pravila, poštuju prometne znakove i obrate pozornost na djecu koja hodaju uz cestu, jer su još zaigrana i nisu usredotočena na promet.

Iz Hrvatskog autokluba izvijestili su i da je zbog jakog vjetra na dionici Jadranske magistrale (DC8) Bakar-Sveta Marija Magdalena te na lokalnoj cesti Križišće-Kraljevica (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp

prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Jak vjetar puše i na autocesti A1 između mosta Maslenica i tunela Sveti Rok, vozi se uz ograničenje brzine od 80 kilometara na sat. Zbog povremeno veće gustoće prometa moguća su čekanja u pojedinim trajektnim lukama i pristaništima. Na graničnom prijelazu Bregana teretna vozila na izlaz čekaju do pola sata, a teretna vozila na prijelazu Župana i Jasenovac na ulaz pola sata sata do sat.