Sjećate li se kad ste posljednji put bili u pekari i prodavačicu upitali neka vam da kilogram kruha? Možda jutros ili dan prije. Pitamo to skoro svaki dan iako i vi i prodavačica znate da ne dobivate kilogram kruha, već puno manje. Stavite li taj isti kruh na vagu vidjeti ćete da je uglavnom težak između 500 i 700 grama, ovisno o proizvođaču. Daleko je to od kilograma koji tražimo.

Isto je i sa brojnim drugim proizvodima. Čokolada koja je nekoć bila 100 grama sada odjednom teži 80, jogurt koji je jučer bio 200 grama, danas teži 180, omiljene napolitanke koje su nekoć težile 1 kg, danas teže 160 grama manje. Ali iako se pakovanje smanjilo, cijena je ostala ista tako da za više novaca dobijemo puno manje. Često i lošije kvalitete.

Razlog takvom ponašanju trgovaca je taktika koja se zove skrivena inflacija (tzv shrinkflation). Proizvođači smanje proizvod, ali ne i cijenu, pa tako kupac dobije manje za svoj novac. Riječ je o fenomenu kojem smo u Hrvatskoj svjedoci posljednjih desetak godina, ali koji u svijetu postoji desetljećima. Zabrinjava činjenica da se proizvođači okreću skrivenoj inflaciji upravo u vremenima kao što su ova, kada troškovi sirovina rastu u nebo, što znači da bismo sljedećih nekoliko mjeseci na našim policama trebali vidjeti sve više smanjenih proizvoda s istom cijenom.

Ako se pitate proizvođači zašto jednostavno ne povećaju cijenu proizvoda, razlog je zbog toga što su potrošači iznimno osjetljivi na povećanje cijene, dok će im trebati malo duže vrijeme da vide da je njihov omiljeni proizvod nekoliko grama. To znači da će proizvođači radije skinuti 10 grama vašoj omiljenoj čokoladi ili 30 listića iz vašeg omiljenog toaletnog papira, nego da riskiraju vaš bijes zbog više cijene i eventualni prelazak kod konkurencije.

“Ako vaš omiljeni sok odjednom izgubi 1 dcl, proizvođač zna da vi to vjerojatno nećete primjetiti”, kaže američki državni Edgar Dworsky koji se cijeli život bori za prava potrošača i koji na svojoj web stranici ConsumerWorld.org prati smanjenje omiljenih proizvoda na američkom tržištu.

“Skrivena inflacija ima dugu povijest i s godinama je dovela do manjih rola toaletnog papira, čokolada, vrećica čipsa”, uvjeren je Dworsky.

S obzirom na povećane cijene sirovina i prijevoza koje su zbog pandemije skočile u nebo, ne bi nas trebalo čuditi da u sljedećih nekoliko mjeseci vidimo znatno smanjivanje pakovanja omiljenih proizvoda. Samo je pitanje dana kada će jogurt koji sada teži 180 grama početi težiti 160.