PODACI HNB-a NEMA KRIZE ZA BANKE U prvom tromjesečju ove godine zabilježile dobit od 1,1 milijardu kuna

U prvom tromjesečju ove godine banke su poslovale s dobiti od 1,1 milijarde kuna, a to je otprilike isto kao i u istom razdoblju prošle godine, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).

“Pokazatelji profitabilnosti porasli su u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2020. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 0,6 posto na 0,9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 4,4 posto na 6,8 posto”, piše u priopćenju.

Promatrajući tablicu o poslovanju kreditnih institucija, najveću dobit od 416,8 milijuna kuna u prvom tromjesečju ove godine imala je Zagrebačka banka. Nakon toga je Privredna banka s dobiti od 195,4 milijuna kuna. Više od sto milijuna kuna dobiti odnosno 179,6 milijuna kuna imala je Erste&Steiermärkische Bank. Četvrta po visini dobiti je OTP banka s iznosom od 84,6 milijuna kuna.

Imex banka zabilježila gubitak više od tri milijuna kuna

Slijede tri banke koje su imale dobit veću od 40 milijuna kuna – Addiko banka 41,1 milijun kuna, Raiffesenbank Austria 40,3 milijuna kuna te najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB) s dobiti od 40,3 milijuna kuna.

HNB u svojoj statistici promatra ukupno 23 kreditne institucije, od toga je 20 banaka i tri stambene štedionice – PBZ stambena štedionica, Raiffeisen stambena štedionica i Wüstenrot stambena štedionica.

Od svih kreditnih institucija tek je jedna banka u prvom tromjesečju ove godine poslovala s gubitkom, a to je bila Imex banka koja je zabilježila gubitak nešto veći od tri milijuna kuna.

Prema podacima HNB-a, u prvom tromjesečju ove godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2020. za 8,2 milijarde kuna ili 1,8 posto na 470,7 milijarde kuna. Najveći porast u imovini odnosio se na depozite kod HNB-a i na kredite, ističu u HNB-u.

Povećanje ukupnih kredita i predujmova za dva posto i smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 0,9 posto rezultiralo je daljnjim smanjenjem udjela NPL-ova u ukupnim kreditima, s 5,4 posto na kraju 2020. na 5,3 posto na kraju prvog tromjesečja 2021.

NPL-ovi su porasli u portfelju kredita kućanstvima, u kojem se njihov udio povećao sa 7,1 posto na 7,2 posto. Suprotno kretanje zabilježeno je u portfelju kredita nefinancijskim društvima, u kojem su se smanjili NPL-ovi i njihov udio u kreditima tom sektoru, s 12,5 posto na 12,1 posto, navode iz HNB-a.