Pogledajte što se radi po Srbiji: ‘Znate što dobijem za 20 eura? Rusi su smislili opak biznis‘

26.04.2023. 08:32:00

Sve se odvija preko Telegram aplikacije, nekoliko grupa nudi usluge ‘visa run‘

Dok Hrvatska nije bila članica EU, u Njemačkoj ste mogli bez vize boraviti tri mjeseca. Nakon toga ste se morali vratiti u Hrvatsku ili ishoditi dozvolu boravka. Na tisuće Rusa koji su od Putinove invazije na Ukrajinu stigli u Srbiju, jednom mjesečno izlaze iz Srbije da bi izbjegli administrativnu proceduru traženja viza i dozvola za boravak. "Mjesec dana u Srbiji, kratak izlet u BiH, pa opet mjesec dana u Srbiji. Ovako izgleda život većine Rusa koji su u Srbiju stigli od veljače prošle godine", piše beogradski Blic. "Visa run" je rašireni izraz za kratki izlazak iz zemlje nakon kojega stranac ponovno stječe pravo na ograničeni boravak.

Izbjegli Rusi od toga su napravili pravi biznis. "Za 20 eura dobijem kratki izlet, sok, čips i mjesec dana boravka u Srbiji", ispričao je jedan od njih novinaru Blica. Uz malu doplatu, i izlet u eko selo u blizini granice Srbije i BiH. Odlaze u Bosnu i Hercegovinu jer je to najbliža zemlja koja ruskim državljanima dopušta ulazak bez vize. "Sve se odvija preko Telegram aplikacije, nekoliko grupa nudi usluge "visa run". Cijeli posao vode ruski državljani i grupe su prepune. Potrebno je rezervirati datum, vrijeme i sjedalo u automobilu, plaća se u kešu na licu mjesta", prenosi Blic.

Ovisno o grupi, cijena jednog "visa runa" varira od 20 do 25 eura. Blicov sugovornik kaže da je gužva i ako niste pažljivi, možete ostati bez vožnje. Postoji aplikacija na kojoj prijave kada su ušli u Srbiju i stigne im obavijest na telefon kada im istječe 30 dana.

Izbjegli Rusi posvuda se moraju snalaziti jer je više zemalja nakon velikog iseljeničkog vala iz Putinove Rusije pooštrilo praksu izdavanja dozvola za boravak ruskih državljana. Izdavanje viza, među ostalima, otežavaju Turska i Kazahstan, dva omiljena odredišta Rusa u bijegu od mobilizacije.

Samo u Kazahstan je u rujnu 2022. ušlo 400.000 Rusa, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju. Od rujna do kraja prošle godine 36.000 Rusa dobilo je privremene boravišne dozvole u Kazahstanu, više od 3500 ih je podnijelo zahtjev za trajni boravak, a gotovo 1000 ih je zatražilo kazahstansko državljanstvo. No, velika većina je pokušavala proći bez birokratskih zavrzlama. Mogli su i bez viza: u Kazahstanu su Rusi uživali sličan režim kao u Srbiji, mogli su tamo boraviti bez vize na neodređeno vrijeme samo ako barem jednom u 90 dana prijeđu granicu. Makar na nekoliko minuta, navodi ruski nezavisni portal Meduza. No, od 27. siječnja 2023. na snagu su stupila nova pravila: strancima bez vize ograničen je boravak na 90 dana u Kazahstanu u razdoblju od 180 dana, s time da se rok više ne može obnavljati jednostavnim prelaskom granice, navela je Meduza. U Srbiji također vrijedi pravilo o dopuštenih 90 dana boravka u periodu od 180 dana, ali se primjenjuje drugačije.

Odluka kazahstanske vlade odraz je reakcije zemalja primateljica na velik broj izbjeglica iz Rusije, koji su posvuda gdje su došli u velikom broju utjecali na iznimno povećavanje cijena najma i kupnje stanova i kuća.

I u Kazahstanu su zabilježene Telegram grupe oko kojih su se Rusi organizirali kako bi dijelili troškove putovanja do granice Kirgistana ili Uzbekistana, susjednih zemalja koje ne traže vizu. Najjeftinije je bilo autobusom, karta od Almatija do Biškeka stoji samo oko pet dolara, navodi Meduza, dok je najskuplja karta od Almatija do Taškenta 20 dolara. Privatnim automobilom, ako bi se dogovorili preko Telegrama, stajalo je između deset i 25 dolara. Novinar Meduze razgovarao je s Vladislavom iz Moskve koji je zarađivao za život tako što je vozio druge Ruse do kirgistanske granice.

No, taj biznis tamo više ne funkcionira. To ne znači da Kazahstan protjeruje Ruse, samo više nije dovoljan jednodnevni izlet preko granice, nego ruski državljani sada moraju podnijeti zahtjev za privremenu ili desetogodišnju boravišnu dozvolu. Dozvola boravka u zemlji od deset godina daje pravo da se u Kazahstanu prijave kao privatni poduzetnik, kupe nekretninu te ulaze i izlaze iz zemlje koliko žele.

Turska je također onemogućila "visa run", izlazak iz zemlje ne obnavlja vašu turističku dozvolu boravka do 90 dana u periodu od 180 dana. Donedavno su Rusi bili dobrodošli ako su se željeli preseliti u Rusiju, a sada to turske vlasti otežavaju, uvodeći birokratske prepreke i kazne. Rusima postaje sve teže ostati u egzilu, navodi Deutsche Welle. Kad je Putin u rujnu naredio djelomičnu mobilizaciju za rat protiv Ukrajine, 36-godišnji informatičar iz Vladivostoka, koji radi za međunarodnu IT kompaniju, sa suprugom je otišao u Tursku. Umjesto u Rusiji, kako su prvotno planirali, kupili su stan u primorskom gradu Antaliji za 59.600 eura i opremili ga od nule. U rujnu je ruski informatičar podnio zahtjev za boravišnu dozvolu na godinu dana. No, krajem siječnja doznao je da mu je zahtjev odbijen. Nije naveden razlog. Rečeno mu je da mora napustiti Tursku u roku od deset dana, što nije dovoljno vremena da proda stan.

Dosad bi oni koji su kupili nekretninu u Turskoj obično bez problema dobili boravišnu dozvolu: mnogi bi je dobili nakon što su pokazali ugovor o najmu stana, potvrdu o zdravstvenom osiguranju i dokaz o prihodima. Turska je lani izdala boravišne dozvole za 153.000 Rusa, od čega 132.000 u turističke svrhe, no promjena politike postala je vidljiva sredinom prosinca kad je počelo stizati sve više odbijenica, navodi DW.

Margarita Poljakova, odvjetnica i voditeljica konzultantske tvrtke New Days Agency iz Istanbula, kaže za DW da je Turska od srpnja dodala još 1169 mjesta na popis područja u kojima više neće odobravati boravišne dozvole na temelju ugovora o najmu: to su područja gdje stranci čine više od 20 posto stanovništva. Nije svuda u Turskoj ista politika, no odvjetnica vjeruje da Turska ukupno želi manje migranata. "U svibnju su izbori u Turskoj i jasno je da predsjednik donosi odluke koje su popularne, poput smanjenja stanarina", ističe Poljakova.

Izvor: jutarnji.hr/Foto:Milos Miskov/anadolu Agency

Izvorni autor: Snježana Pavić

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.