Jesu li izdvajanja za nacionalne manjine u Hrvatskoj realna ili pretjerana u odnosu na EU praksu?

Na nedavnoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, održanoj 24. travnja u Zagrebu, odlučivalo se o raspodjeli čak 11 milijuna eura za programe nacionalnih manjina u 2024. godini. Iako se radi o povećanju u odnosu na prošlogodišnjih 9,7 milijuna, javnost je najviše zaokupila informacija da su tjedniku Novosti – mediju Srpskog narodnog vijeća – sredstva smanjena s 610.000 na 400.000 eura. Usprkos smanjenju, to i dalje ostaje iznimno visoka suma za jedne manjinske novine u Hrvatskoj.

Rekordan broj prijava, ali i sve veći apetiti

Na javni poziv pristiglo je 1352 programa iz 250 udruga i ustanova, a ukupno je zatraženo 16,6 milijuna eura – čak 30 posto više nego lani. Raspodjela pokriva informiranje, izdavaštvo, kulturne manifestacije i amaterizam, no unatoč povećanom proračunu, dio organizacija je ostao uskraćen ili s reduciranim iznosima, što je izazvalo političke tenzije.

Politički pritisak ili pravedna raspodjela?

Zastupnici poput Furija Radina i Milorada Pupovca tvrde da je smanjenje sredstava Novostima politički motivirano te predstavlja oblik "ušutkivanja drukčijeg mišljenja". Pupovac je upozorio da takav potez može otvoriti prostor za šire napade na neovisne medije i nacionalne manjine.

No, istodobno, ostale srpske organizacije dobile su značajna sredstva. SKD Prosvjeta je dobila 1,28 milijuna eura, SNV 701.900 eura, ZVO 331.000 eura, Srpski demokratski forum 100.500 eura, dok je udruga Privrednik dobila 80.000 eura. Jasno je da srpska manjina ostaje najjače financirana u odnosu na ostale.

Srpske organizacije i iznosi za 2024.:

• SKD Prosvjeta – 1.280.000 €

• Srpsko narodno vijeće (SNV) – 701.900 €

  • Od toga 400.000 € za tjednik Novosti

• Zajedničko vijeće općina (ZVO) – 331.000 €

  • (159.000 € izravno ZVO-u, ostatak članicama)

• Srpski demokratski forum (SDF) – 100.500 €

• Privrednik – 80.000 €

  • (55.000 € za podlistak)

Zbirno za navedene organizacije:
≈ 2.493.400 €

Uz to dolazi i niz manjih iznosa za razne srpske KUD-ove i udruge diljem Hrvatske, pa je realna procjena da ukupna cifra premašuje 2,6 milijuna eura godišnje, što čini više od 23% ukupnog proračuna Savjeta za manjine (11 milijuna €) – iako Srbi prema popisu čine 3,2% stanovništva.

Važno je naglasiti:

• Nijedan braniteljski portal ne dobiva izravno i trajno financiranje za medijski rad.

• Novosti kao medij srpske manjine dobivaju 400.000 € godišnje.

• Svi braniteljski portali zajedno ne dosežu ni 10% tog iznosa.

Usporedba s drugim državama EU: gdje smo mi?

Usporedimo li hrvatski model s drugim zemljama Europske unije, uočava se da Hrvatska izdvaja izuzetno visoka sredstva u odnosu na udio i brojnost manjinskih zajednica. Primjerice, u Sloveniji ili Austriji izdvajanja za manjinske potrebe su znatno manja i često strogo vezana uz očuvanje jezika, kulturne baštine i obrazovanja, dok su politički obojeni mediji i aktivnosti rijetko ili uopće financirani javnim novcem.

U Hrvatskoj se, međutim, sredstva koriste i za vrlo specifične političke projekte, što otvara pitanje ne samo opravdanosti, već i transparentnosti te svrhovitosti utrošenih sredstava. Postavlja se legitimno pitanje – jesu li ovakva izdvajanja realna u zemlji koja još uvijek ima tisuće branitelja i stradalnika bez riješenog stambenog pitanja, siromašne umirovljenike i nerazvijene krajeve?

Investicije i manifestacije: tko što gradi?

Dodatnih 265.400 eura ide na tzv. “materijalne pretpostavke kulturne autonomije” – primjerice, 150.000 eura za izgradnju Romsko-multikulturnog centra u Murskom Središću te 115.446 eura za Spomen-kuću Nijemaca i Austrijanaca u općini Sirač. Uz to, najavljeno je i ponovno pokretanje manifestacija poput Češke obeci i smotre u Lipovljanima.

Nema sumnje da nacionalne manjine imaju pravo na očuvanje svog identiteta, jezika i kulture. No pitanje koje se s pravom nameće jest: ima li to pravo i granice? I gdje je crta između legitimne potpore i političke trgovine javnim novcem?

U situaciji kad se sredstva za hrvatske branitelje, djecu s teškoćama ili bolnice u manjim sredinama redovno svode na minimum, teško je opravdati iznose poput 1,28 milijuna eura za jednu manjinsku kulturnu organizaciju ili 400.000 eura za tjednik koji ne poštuje nacionalne simbole i u svojim tekstovima često vrijeđa većinski narod.

Transparentnost i racionalnost u trošenju proračunskog novca moraju vrijediti za sve – pa i za nacionalne manjine. Sve drugo dovodi do opravdane frustracije građana i dodatne polarizacije društva.