POREZNI DUŽNICI Izbjegavaju li eksponirani dužnici s 'liste srama' ovrhu države čudesnim spletom okolnosti, pogodovanjem, ili se od njih zaista ništa ne može naplatiti?

Po lani objavljenim podacima, od 2017. do 2020. godine zastara je proglašena za 346.570 poreznih dužnika s iznosom od ukupno 15,5 milijardi kuna, od čega je 6,8 milijardi kuna glavnica, a 8,7 milijardi kamata. Radilo se mahom o starim i nenaplativim potraživanjima, od kojih su neka sezala još u 1995. godinu. No, idućih godina sistemski su također otpisane značajne svote: po podacima koje je objavio Jutarnji list, u 2018. godini je sistemski otpisan dug za 90.778 obveznika, i to 0,74 milijardi kuna glavnice i 0,54 milijardi kuna kamata. Iduće 2019. godine je dug otpisan za 56.667 obveznika, 0,51 milijardi kuna glavnice i 0,34 milijardi kamata, a tijekom 2020. godine otpisan je za 54.816 obveznika, i to 0,46 milijardi kuna glavnice i 0,29 milijardi kuna kamata.

Koliko je ovogodišnje smanjenje ukupnog duga za 621,8 milijuna kuna rezultat uspješne naplate, a koliko zastare i otpisa? Na to pitanje nije jednostavno odgovoriti jer se paralelno s naplatom ili otpisom starih dugovanja stvaraju i nova, između ostalog osnivanjem i gašenjem tvrtki koje iza sebe ostavljaju neplaćene obveze: na takvu još uvijek nije pronađen efikasan odgovor. Tportal je stoga Poreznu upravu upitao koliko je dugovanja država u prethodnih godinu dana zbilja otpisala, odnosno s koliko se novca nepovratno oprostila.

•  
•  Ministar financija Zdravko Marić

'U 2021. godini je za 56.284 poreznih obveznika izvršen sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnja 2021. godine nastupila zastara prava na naplatu i to u iznosu od 441,28 milijuna kuna glavnice i 251,46 milijuna kuna kamata. Nadalje, u istom razdoblju, po podnesenim zahtjevima poreznih obveznika te pazeći na nastup zastare po službenoj dužnosti službenici Porezne uprave otpisali su 137,9 milijuna kuna glavnice i 205,9 milijuna kuna kamata', odgovorili su nam izu Porezne uprave. No ovi podaci odnose se na sve dužnike, a ne samo one čija su imena objavljena na popisu najvećih dužnika.

Porezna 'lista srama' u međuvremenu je za velik dio javnosti postala čak i iritantna jer se na njoj iz godine u godinu pojavljuje velik broj uvijek istih imena, često javnih osoba za koje je nedvojbeno da imaju prihode - a ako su im primanja eventualno i blokirana, nema sumnje da raspolažu značajnom imovinom. Često su i dalje vrlo aktivne u poslovnom životu, upravljaju tvrtkama, čak se i razmeću bogatstvom. Iz godine u godinu iznosi dugovanja uz njihova imena ponešto se smanjuju, a po neslužbenim informacijama - jer se na bilo koji konkretan slučaj Porezna uprava odbija očitovati - to se također događa mahom zbog zastare.

Kod rekordera koji se nalaze na samom vrhu liste često postoje različiti sporovi: poduzetnik Mirko Rapić u ovom trenutku duguje 47,3 milijuna kuna, ali vodi se niz sporova jer on tvrdi da je država zapravo dužna njemu zbog oduzimanja koncesije, blokade i upropaštavanja tvrtke s petstotinjak radnika. Tvrdi da ima i tri pravomoćne presude u svoju korist.

U kategoriji 'građani' apsolutni rekorder je 70-godišnji Zvonimir Staničić iz Zagreba, uz čije ime se veže dug od nevjerojatnih 81,5 milijuna kuna: on je još prije osam godina tvrdio da je njegova tvrtka zapravo služila kao 'protočni bojler' u naftnom biznisu, a on je zbog obiteljske tragedije to slabo kontrolirao.

Razotkriveni lažni humanitarac Jozo Primorac, svojedobno čak i priveden, i dalje duguje 19 milijuna kuna, a navodno mu se ne može ući u trag.

U kategoriji tvrtke na vrhu liste tradicionalno se nalazi Damex gradnja, danas u stečaju, u vlasništvu nekadašnjeg 'kralja papira' Marinka Mikulića. U godinu dana njeno dugovanje ipak je smanjeno s 217,6 na 187 milijuna kuna.

Tu je i tvrtka Aleks stan čiji je vlasnik prijavljen u Beogradu, a koja i dalje duguje jedva ispod pedeset milijuna kuna na ime poreza na dobit - što znači da je u Hrvatskoj itekako dobro zaradila. Na njenoj zagrebačkoj adresi danas se nalazi kafić.

Niz je ovakvih bizarnih primjera, ali i poznatih imena na listi Porezne uprave: od nogometnog trenera Igora Štimca država još uvijek ne uspijeva naplatiti 524,5 tisuće kuna doprinosa i poreza na dobit, od Marija Mamića - sina osuđenog gazde Dinama Zdravka Mamića - čak 6,4 milijuna kuna poreza i prireza. Novinar Davor Butković još uvijek duguje gotovo dva milijuna kuna; prije godinu dana iznos je bio za 50 posto veći, ali pretpostavlja se da je taj dio otišao u zastaru.

U bazi su još uvijek odvjetnice Doris Košta iz Splita (2,3 milijuna kuna) i Asja Piplović iz Pule (9,3 milijuna), zatim Nadan Vidošević s fantastičnih 13,7 milijuna kuna dugovanja, tu je osumnjičeni bivši direktor Gradskih groblja u Zagrebu Patrik Šegota s dugom od 2,5 milijuna kuna, zatim umirovljeni general Vladimir Zagorec (638 tisuća kuna), pa sin prvog hrvatskog predsjednika Stjepan Tuđman (307 tisuća kuna).

Na listi su i brojni nogometaši - domaći i strani, sadašnji i bivši, poput Abdurahima Abdurahimija, Tonga Doumbije, Ante Ćorića, Henriqueza, Rrahmanija, Armina Hodžića, Ante Vukušića, Marka Futacsa, Kouassija, Ante Ercega ili riječkog pojačanja Acostyja, kao i Ardijana Koznikua i brojnih drugih, čija se dugovanja kreću od nekoliko stotina tisuća pa do gotovo dva milijuna kuna. Premda se Porezna uprava hvali da postotak naplate poreza redovito iznosi visokih 96 posto, postavlja se logično pitanje: kako je moguće da se na listi dužnika uvijek iznova iz godine u godinu nalaze isti starosjedioci? Kako je moguće da osobe poput Igora Štimca ili Marija Mamića godinama voze slalom među ovrhama u iščekivanju zastare, od čega zapravo žive? Je li država ikad pokušala utjerati dug ovrhom nad, recimo, nekretninama, luksuznim automobilima i drugom imovinom?

I to smo pitali Poreznu upravu, koja nam je detaljno odgovorila: samo u prvih devet mjeseci ove godine pokrenuto je 166.796 mjera za ukupan iznos duga od 10,5 milijardi kuna. U čak 133.126 slučaja radi se o slanju opomene, u 29.385 blokada računa, rješenje za pljenidbu pokretne imovine i prava doneseno je u 3.041 navrata, a u 1.244 slučaja 'iniciran je postupak osiguranja i ovrhe nad nekretninama'.

'Najčešće, ovrha počinje donošenjem rješenja o ovrsi pljenidbom novčanih sredstava na računu i oročenim novčanim sredstvima (blokada računa). Na taj se način kod svih dužnika koji ostvaruju primitke po računu provodi pljenidba novčanih sredstava pristiglih na račun. No, naplata se vrši prema redoslijedu pristiglih osnova za plaćanje koje zaprima i vodi Financijska agencija. Ako se porezni dug ne naplaćuje ovom mjerom ili ovršenik nema otvorenih računa, Porezna uprava poziva dužnika da dostavi podatke o svojoj imovini. Istovremeno, Porezna uprava prikuplja podatke iz službenih evidencija drugih javnih tijela koje imaju podatke o imovini dužnika. Prilikom odabira sljedeće radnje ovršnog postupka vodi se računa da se provedu one ovršne radnje koje su primjerene visini poreznog duga te da se ovrha provodi u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga iz cjelokupne imovine poreznog obveznika (potraživanja, vozila, plovila, nekretnine i sl.)', objašnjavaju dalje u Poreznoj upravi.

Jedina nekretnina dužnika ne ovršuje se, a ovrhe drugih i ostalih nekretnina provode se preko sudova i uz pomoć Državnog odvjetništva. U Poreznoj upravi tvrde da, kada primijete prebacivanje imovine na članove obitelji kako bi se izbjeglo plaćanje duga, pokreću parnice kako bi poništili takve ugovore. Luksuzne automobile i brodove često ne mogu zaplijeniti i ovršiti jer se nalaze u vlasništvu leasing kompanija.

Izbjegavaju li, dakle, eksponirani dužnici s čuvene 'liste srama' ovrhu države čudesnim spletom okolnosti, eventualnim pogodovanjem, ili se od njih zaista ništa ne može naplatiti u čekanju da dugovi odu u zastaru? Porezna uprava decidirano tvrdi da problem nije u njoj:

'Kako bi se osiguralo pravovremeno i jednako postupanje prema svim poreznim dužnicima, Porezna uprava koristi aplikaciju putem koje se jednom mjesečno kreiraju liste poreznih dužnika na razini pojedine županije, sortirano od dužnika s najvećim iznosom duga prema dužnicima s manjim iznosima dugovanja. Mjesečna se lista dužnika formira temeljem definiranih parametara i s liste dužnika nije moguće ukloniti ni jednog dužnika koji ih zadovoljava. Ovako formirana lista dodjeljuje se u rad službenicima koji su zaduženi za poslove naplate i ovrhe', objašnjavaju.

Dakle, ipak nemaju ništa. Ili se radi o čudu.